„Male su šanse da čovječanstvo izbjegne novo masovno razaranje“
S Noamom Chomskim, autorom knjige „Tko vlada svijetom?“, mailom smo razgovarali o ključnim kreatorima svjetske politike i glavnim prijetnjama uništenju ljudske vrste – nuklearnom ratu i ekološkoj katastrofi.
S Noamom Chomskim, autorom knjige „Tko vlada svijetom?“, mailom smo razgovarali o ključnim kreatorima svjetske politike i glavnim prijetnjama uništenju ljudske vrste – nuklearnom ratu i ekološkoj katastrofi.
Noam Chomsky prema mnogima vodeći je intelektualac današnjice. Lingvist, predavač, pisac, politički aktivist, profesor emeritus lingvistike i filozofije na MIT-u u prosincu prošle godine proslavio je 88. rođendan, ali i dalje neumorno radi, predaje, daje intervjue i piše. Autor je niza radova iz lingvistike, filozofije i politike te je dao nemjerljiv doprinos tim područjima. Među njegovim su najtraženijim knjigama s područja politike Promašene države, Sustavi moći te međunarodni bestseler Hegemonija ili opstanak.
U posljednjoj knjizi Tko vlada svijetom? u izdanju Naklade Ljevak nudi uvid u postupke glavnih kreatora svjetske politike s naglaskom na hegemoniju SAD-a i pad njezine moći. Analizira američku vanjsku politiku, međunarodne odnose, uzroke slabljenja američke moći tijekom povijesti, raspodjelu moći u današnjem svijetu te posljedice koje će imati u ne tako dalekoj budućnosti. Radi se o polemičnom tekstu u kojem ne nedostaje kritike američkih postupaka, posebice u politici i vojnim intervencijama te upozorenja na stvarne posljedice koje prijete čitavom čovječanstvu ako uskoro ne dođe do promjena.
Noam Chomsky: Tko vlada svijetom?, FOTO: Naklada Ljevak
Budući da su u knjizi otvorena brojna pitanja o kojima smo željeli dobiti dublji uvid, autora smo kontaktirali mailom. Vrlo brzo nam je odgovorio na upite uz ispriku što su, zbog preplavljenosti mailovima, odgovori malo kraći.
Na kompleksno pitanje iz naslova Chomksy ne daje jednoznačan odgovor. Moć SAD-a slabi, ali i dalje toj zemlji nitko ne može konkurirati za globalnu hegemoniju. Američka je moć, prema Chomskom, bila na vrhuncu nakon Drugog svjetskog rata nakon čega je uslijedio njezin pad. Podrobno analizirajući smanjenje američke moći, autor iznosi široj javnosti poznate i manje poznate povijesne događaje te zločine u kojima je sudjelovao SAD, od kojih su neki rezultirali kršenjem ljudskih prava i demokratskih načela u raznim dijelovima svijeta:
– Praktički je svaki veliki zločin – Vijetnam, Irak, itd. – gotovo bez iznimke opisan u najgorem slučaju kao „zabluda“, „glupe stvari“ – kao što je Obama rekao, što je dočekano s velikim pljeskom liberalnih intelektualaca. To se neprestano ponavlja s posljedicama koje su ogromne u smislu utjecaja na politiku. – rekao nam je Chomsky.
Iako umanjene moći, SAD je još uvijek najmoćnija država na svijetu. No i preraspodjela moći također može imati dalekosežne posljedice. U tome kontekstu autor navodi dvije glavne prijetnje čovječanstvu, odnosno najveće opasnosti za njegovo totalno uništenje – nuklearni rat i ekološku katastrofu. Ako se nešto ne poduzme, može biti prekasno, jer kako u knjizi navodi Chomsky:
– 6. kolovoza 1945. prvi je dan odbrojavanja do nečega što bi mogao biti neslavan kraj ove neobične vrste koja je stekla dovoljno inteligencije da otkrije djelotvoran način za vlastito uništenje. –
Razgovarajući o prijetnjama čovječanstvu, Chomsky nas je vrlo otvoreno i bez lažne nade upozorio na ozbiljnost situacije uz jasnu poruku:
– Šanse da izbjegnemo masovno uništenje od dvaju problema koji prijete opstanku naše vrste nisu velike. –
Chomsky se zapravo čudi što je nuklearni rat dosad svaki put izbjegnut. Smatra da smo u stalnoj opasnosti od njegova izbijanja dokle god se podrazumijeva da SAD ima pravo na vlasništvo nad većim dijelom svijeta. Također upućuje kritiku američkom društvu koje uporno uništava prirodu radi vlastite zarade. Njima suprotstavlja autohtona plemenska društva koja se žestoko protive uništavanju prirodnih resursa. S druge se strane među stanovništvom vodećih svjetskih zemalja javila ravnodušnost na takvo stanje stvari. Pojedinci smatraju da ne mogu izazvati promjene, stoga se i ne trude glasovati. Chomsky izbore naziva kazališnom predstavom koju režira sektor odnosa s javnošću te navodi da je propadanje demokracije prisutno ne samo u SAD-u nego i u Europi jer, kako kaže:
– Odluke o presudnim pitanjima prebacuju se u nadležnost briselske birokracije i financijskih interesnih krugova koje ona u najvećoj mjeri predstavlja. –
Chomsky vjeruje da još uvijek ima mjesta za promjene. No imajući u vidu događaje koji su se zbili nakon izlaska knjige, posebice one u SAD-u, upitali smo ga zadržava li i dalje takvo pozitivno mišljenje.
– Ti događaji smanjuju izglede, ali ne signaliziraju kraj. – kratko zaključuje Chomsky.
Izravno, odlučno, energično i bez zadrške Chomsky u knjizi Tko vlada svijetom? daje drugačiji pogled na današnje stanje u svijetu iznoseći pred čitatelja mnoštvo primjera i novih saznanja od kojih će vas neki iznenaditi i vrlo vjerojatno šokirati. U svakom slučaju, čitanje vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima i pasivnima. Neka vas na djelovanje potakne i savjet koji nam je Chomsky dao na kraju razgovora i njegovo čvrsto uvjerenje da su pozitivne promjene moguće:
– Ljudima je stalo ako smatraju da ono što rade, odnosno da njihovi postupci mogu utjecati na razvoj događaja – i mogu. To je najbolji savjet za sve, ne samo za mlade. –