Javni bilježnici: Kako se postaje i koja prava imaju
Francuska novim reformama namjerava svoju ekonomiju učiniti konkurentnijom. Te reforme smanjile bi prava javnim bilježnicima.
Francuska novim reformama namjerava svoju ekonomiju učiniti konkurentnijom. Te reforme smanjile bi prava javnim bilježnicima.
Francuska novim reformama namjerava svoju ekonomiju učiniti konkurentnijom. Te reforme bi, između ostalog, smanjile prava javnim bilježnicima.
Francuska bi povećala broj javnih bilježnika u određenim područjima zemlje te bi naknade bile transparentnije. Također, bilo bi omogućeno da s odvjetnicima i računovođama vrše one stop shop ( sve na jednom mjestu ), tj. da pružaju usluge građanima uz najmanje troškove u najkraćem vremenu i na jednom mjestu.
No, zakon koji uključuje ove mjere bio je toliko kontroverzan da vlada nije mogla riskirati stavljajući ga na glasanje u Narodnoj skupštini, već ga je provela uredbom.
Velika je razlika između javnih bilježnika u anglosaksonskom pravnom sustavu i javnih bilježnika europskog kontinentalnog prava među koje spada i Hrvatska. U anglosaksonskom pravnom sustavu bilježnici imaju daleko manja prava te im se posao sastoji uglavnom od ovjere potpisa dok za veće transakcije unajmljuju odvjetnike. U europskom kontinentalnom pravu ovlasti javnih bilježnika, osim ovjere potpisa, sastoje se i od složenijih i unosnijih transakcija: potvrde ugovora, ostavinske rasprave i dijelova ovrha.
Da biste ušli u ovo odabrano društvo potrebno je proći rigorozni ispit. Broj bilježnika je ograničen kao što je i područje u kojem može raditi. Neke od njihovih naknada su fiksne ili im je zadan minimum. Samo javni bilježnik može biti vlasnik javnobilježničkog ureda, a ured može promijeniti vlasnika samo uz odobrenje javnobilježničke komore.
Svi ovi propisi daju sigurnost bilježnicima od konkurencije, te čine struku vrlo unosnom. U 2010. godini prosječni samozaposleni francuski bilježnik zaradio je 190.812 eura. Prosječna profitna marža od francuskih bilježnika te godine je bila je 35 %. U Hrvatskoj posao javnog bilježnika je također unosan, ali samo ako djelujete u većem gradu.
Trenutni broj javnobilježničkih ureda u hrvatskoj je 325 što je osjetno više nego prije deset godina kada ih je bilo 254. Najveći dio zarade donose kupoprodajni ugovori, posebice stambenih nekretnina. Tako primjerice u Francuskoj javni bilježnik zaradi 1 % od kupoprodajnog ugovora, u Italiji 2 %, u Hrvatskoj 1 do 2 %, dok, primjerice, u Velikoj Britaniji svega 0.25 % ( Velika Britanija pripada anglosaksonskom pravnom sustavu).
U Italiji su već poodmakli sa smanjivanjima prava javnih bilježnika. Tako je, primjerice, od 2006. godine moguće kupiti rabljeni automobil bez dodatnih naknada. Već je 2012. tadašnja vlada ukinula minimalnu fiksnu naknadu što je srozalo njihovu prosječnu zaradu koja je u 2008. iznosila 440.800 eura, na 210.400 eura, koliko je iznosila 2013. godine Sadašnja vlada želi nastaviti dalje, dopustiti bilježnicima djelovanje na cijelu Italiju.
Također se nada ukidanju solidarnosti među bilježnicima te na taj način stvoriti konkurentnost. Ipak, mogućnost da odvjetnicima bude dopušteno diranje u dio poslovanja rezervirano samo za njih, najviše uzrujava javne bilježnike koji tvrde da transakcije održane bez njihovog nadzora povećavaju rizik od prijevare.
OECD-ov (eng. Organisation for Economic Cooperation and Development ; hr. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj ) studiji iz 2011. utvrdio je da bi mala smanjenja pristojbi značajno pokrenula razvoj i smanjila broj nezaposlenih koji je u Francuskoj 10.2 %, a u Hrvatskoj čak 18.5 %. Mogućnost da se sa smanjivanjem naknada pokrene društvo u nekom boljem smjeru i razvoju ne bi se trebalo ignorirati. Možda bi i naša vlada mogla o tome razmisliti. A možda se te naknade samo nadovezuju na velike poreze svojih država.
