Gaza - humanost stavljena na margine društva!
Taj dio nerijetko se naziva zatvorom pod otvorenim nebom. Naime, u to područje ne pristižu namirnice, lijekovi niti bilo što drugo. Ako već nešto dođe, to nije dovoljno jer Izrael ne dopušta protok robe u taj dio.
Taj dio nerijetko se naziva zatvorom pod otvorenim nebom. Naime, u to područje ne pristižu namirnice, lijekovi niti bilo što drugo. Ako već nešto dođe, to nije dovoljno jer Izrael ne dopušta protok robe u taj dio.
Što se događa u Gazi ovih dana? Odgovor je uvijek isti jer takav je već dugi niz godina ‒ Izrael provjerava svoju vojnu opremu nad nevinim stanovništvom ističući razloge koji jednostavno ne drže vodu. To je jedini zaključak do kojeg možemo doći nakon što bombardira škole, bolnice i kuće civila.
Povijest sukoba, koji se svakodnevno vodi u području Gaze, iznimno je dugačka te samo pokazuje koliko je palestinski narod zapravo izdan od ostatka svijeta. Godina 1948. predstavlja prekretnicu u toj povijesti; Izrael dobiva podršku velikih svjetskih sila da osnuje svoju državu na tuđoj zemlji.
Svijet je smatrao da je Židovima, nakon gubitaka koje su preživjeli u Drugom svjetskom ratu, sasvim opravdano dopustiti stvaranje njihove države, ali nisu očekivali da će stvaranje te države dovesti do nevjerojatnih zločina, maltretiranja i gubitaka koje danas svakodnevno gledamo na televiziji.
Palestinski je narod tada ostao bez mogućnosti stvaranja vlastite države jer što je više odmicao Izrael kao država, odmicala se i ideja stvaranja Palestine.
Izrael ovaj put bombardira tržnice, škole, elektrane i druga mjesta koja nikako ne spadaju pod ratni cilj. Svjetska politička scena uopće ne reagira na ovakve događaje, ali zato građani cijelog svijeta vide što se događa i izlaze na ulice. Izrael bira mete koje život znače u tom razrušenom gradu onom malom broju ljudi koji su preživjeli da vade svoje mrtve ispod ruševina.
Izrael je za bombardiranje ovog puta odabrao otmicu trojice izraelskih mladića, otetih u blizini jednog naselja u dijelu Zapadne obale Jordana koju su zaposjeli Izraelci, izraelska vojska na to je odgovorila vojnom operacijom širokih razmjera. Oteti mladići su krajem lipnja pronađeni mrtvi. Izrael za njihovu smrt optužuje političku stranku Hamas koja, međutim, nije preuzela odgovornost za ovaj čin. Samo dva dana kasnije jednog palestinskog mladića iz istočnog Jeruzalema, očigledno u činu odmazde, ubili su židovski ekstremisti. Od onda se situacija stalno pogoršava.
Kada govorimo o ovom problemu moramo imati na umu u kakvim uvjetima žive Palestinci u Pojasu Gaze. Taj se dio nerijetko naziva zatvorom pod otvorenim nebom. Naime, niti namirnice, niti lijekovi niti bilo što drugo im ne dolazi, a ako već nešto dođe, to nije dovoljno jer Izrael ne dopušta protok robe u taj dio. Jedino što ih spašava jesu ilegalni kanali putem kojih im dolaze namirnice, koje su naravno ekstremno skupe. Kontrolirano im je kretanje kako na obali tako i u moru. U slučaju kršenja nekih od tih propisa, Izraelska vojska puca na civile.
Gotovo dva milijuna Palestinaca živi na tom uskom području uz Sredozemlje, odsječeno od ostatka svijeta, bez izgleda za dostojanstvenu budućnost. Većina današnjih stanovnika Pojasa Gaze mlađa je od 18 godina i nije birala političku stranku Hamas koja nema povjerenje međunarodne zajednice. A usprkos tome, sve je njih Izrael osudio na život u siromaštvu, izolaciji i očaju.
Interesantna je činjenica kako je otmica i ubojstvo trojice dječaka Izraelu sasvim dovoljan razlog da svakodnevno ubije svojim bombardiranjem tisuće ljudi te ostavi ogroman broj djece bez ijednog roditelja. Razmjer kazni nikako nije logičan, ali stradanja se nastavljaju u tom gradu koji je postao simbolom bespomoći i zatvora na otvorenom.
Kako izgleda život u pojasu Gaze nakon i tokom napada 2008/2009; svakako preporučujemo dokumentarni film "Tears of Gaza", uz napomenu da su snimke vrlo uznemiravajuće.
