Svi su prvaci
Fakulteti u Americi studiranje od osam godina smatraju uspješnim
Produženje redovnog studiranja koje se smatra uspješnim uvedeno je 1989. zbog kategoriziranih sportaša, ali je posljedično dovelo do stagnacije uspjeha kod studenata.
Produženje redovnog studiranja koje se smatra uspješnim uvedeno je 1989. zbog kategoriziranih sportaša, ali je posljedično dovelo do stagnacije uspjeha kod studenata.
Manje od polovice studenata završi fakultet u roku od 4 godine, odnosno u najkraćem mogućem roku za Sjedinjene američke države. Manje od dvije trećine završi ga u roku kraćem od šest godina, prenosi NBC News.
Iako su brucoši optimistični te čak 9 od 10 njih smatra da će završiti fakultet u roku, većina njih to ne uspije. Zbog toga tamošnji fakulteti odlučili su proglasiti redovno studiranje do šest godina, a neki su pomakli granicu čak do osam godina – dakle, dvostrukog vremena od završavanja u roku.
Ipak, u vidu pandemije koja je dodatno produžila vrijeme studiranja, trenutne stagnacije i predložene čak 62 milijarde dolara za popravljanje ove statistike, zakonodavci i novinari počeli su se pitati je li ovaj pristup ispravan.
Yolanda Watson Spiva, predsjednica savjetodavne skupine Complete College America, izjavila je kako svaka institucija navodi kao cilj diplomiranje u roku od četiri godine te da je definiranje šest godina uspjehom samozavaravanje.
Produžavanje roka koji se smatra uspješnim za instituciju počelo je 1989. kada je senator Bill Bradley počeo preispitivati akademski uspjeh studenata sportaša među kojima mnogi nikad nisu diplomirali.
Do tada fakulteti uopće nisu bili prisiljeni objavljivati podatke o vremenu studiranja da bi nakon te inicijative počeli navoditi sportaše koji su završili fakultet u, za njih propisanom, roku od pet godina. Nakon toga, propis se proširio na sve studente, neovisno o statusu sportaša.
Lobiranjem fakulteta senator Edward M. Kennedy dodao je amandman kako se uspješnim završetkom računa diplomiranje unutar 150% normalnog vremena.
Ovo je dovelo do inertnosti i stagnacije prosječnog vremena studiranja. 2020. postotak studenata koji su diplomirali u manje od šest godina povećao se za samo 0,3%. Studenti koriste produženo vrijeme redovnog studiranja tako što prijavljuju premalo kolegija, rade, mijenjaju smjerove ili zamrzavaju godine.
S druge strane, neki smatraju kako se studiranje od četiri godine ne uklapa u današnji svijet i suvremenu edukaciju.
Iako su brucoši optimistični te čak 9 od 10 njih smatra da će završiti fakultet u roku, većina njih to ne uspije. Zbog toga tamošnji fakulteti odlučili su proglasiti redovno studiranje do šest godina, a neki su pomakli granicu čak do osam godina – dakle, dvostrukog vremena od završavanja u roku.
Ipak, u vidu pandemije koja je dodatno produžila vrijeme studiranja, trenutne stagnacije i predložene čak 62 milijarde dolara za popravljanje ove statistike, zakonodavci i novinari počeli su se pitati je li ovaj pristup ispravan.
Yolanda Watson Spiva, predsjednica savjetodavne skupine Complete College America, izjavila je kako svaka institucija navodi kao cilj diplomiranje u roku od četiri godine te da je definiranje šest godina uspjehom samozavaravanje.
Produžavanje roka koji se smatra uspješnim za instituciju počelo je 1989. kada je senator Bill Bradley počeo preispitivati akademski uspjeh studenata sportaša među kojima mnogi nikad nisu diplomirali.
Do tada fakulteti uopće nisu bili prisiljeni objavljivati podatke o vremenu studiranja da bi nakon te inicijative počeli navoditi sportaše koji su završili fakultet u, za njih propisanom, roku od pet godina. Nakon toga, propis se proširio na sve studente, neovisno o statusu sportaša.
Lobiranjem fakulteta senator Edward M. Kennedy dodao je amandman kako se uspješnim završetkom računa diplomiranje unutar 150% normalnog vremena.
Ovo je dovelo do inertnosti i stagnacije prosječnog vremena studiranja. 2020. postotak studenata koji su diplomirali u manje od šest godina povećao se za samo 0,3%. Studenti koriste produženo vrijeme redovnog studiranja tako što prijavljuju premalo kolegija, rade, mijenjaju smjerove ili zamrzavaju godine.
S druge strane, neki smatraju kako se studiranje od četiri godine ne uklapa u današnji svijet i suvremenu edukaciju.
– Za koga mjerimo vrijeme studiranja, i do koje mjere? Trebali bismo si priznati da je diplomiranje za četiri godine moguće samo za ograničen broj studenata. Mainstream model kreće se prema cjeloživotnom i isprekidanom obrazovanju – za neke ljude to znači dvije ili četiri godine, ali za većinu ne. Sustav mjerenja koji imamo govori nam o tome kako sadašnji sustav ne može zadovoljiti potrebe današnjice. – rekao je Peter Smith, profesor inovativnih praksi na Sveučilištu u Marylandu.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH
Najčitanije
Najnovije
Vezano
S novom godinom stižu i nova porezna pravila: evo što trebate znati kako biste izbjegli neugodnosti
Prije 11 dana
Bivši učenik nožem napao učenike i učiteljicu u zagrebačkoj osnovnoj školi: jedno dijete preminulo
Prije 7 dana
Hrvatsko katoličko sveučilište osnovalo Pravni fakultet: „Studijski program povezuje teoriju i praksu te etičke vrijednosti”
Prije 10 dana
Studenti TVZ-a posjetili jedan od vodećih automobilskih pogona u regiji, a razgovaralo se i o mogućnostima suradnje
Prije 14 dana
Na kronični manjak stručnjaka i nesređeni sustav upozoravalo se i prije tragedije u Prečkom
Jučer
Najveći prosvjedi u Beogradu se nastavljaju: „Ostajemo na fakultetima i za Novu godinu i Božić"
Jučer
Sveučilište u Zadru dodjeljuje 13 stipendija studentima slabijeg socijalnog statusa
Jučer
Uvedena nova mogućnost praćenja subvencije za prehranu – evo kako funkcionira novi eRačun!
Jučer
Američka sveučilišta i fakulteti pozivaju svoje međunarodne studente da se vrate na kampuse
Prije 4 dana
Učenici, prijavite se za ovu stipendiju i provedite godinu dana u američkoj privatnoj školi
Prije 46 dana
Niste sigurni koji studij odabrati? Posjetite Smotru zagrebačkog Sveučilišta i saznajte sve što vas zanima
Prije 48 dana
Na burzi najviše nezaposlenih sa srednjom školom. Zanimljiv i postotak onih koji s fakultetom ne nalaze posao
Prije 92 dana
