Europska komisija: blagi rast europskog gospodarstva sljedeće godine
„Postoje čvrsti pokazatelji da je europska ekonomija na važnoj prekretnici. No, još je prerano za bilo kakvo slavlje, pogotovo zbog nezaposlenosti koja ostaje na vrlo visokim razinama. Situacija na financijskim tržištima se poboljšala, sada se to samo treba odraziti na realni sektor.”
„Postoje čvrsti pokazatelji da je europska ekonomija na važnoj prekretnici. No, još je prerano za bilo kakvo slavlje, pogotovo zbog nezaposlenosti koja ostaje na vrlo visokim razinama. Situacija na financijskim tržištima se poboljšala, sada se to samo treba odraziti na realni sektor.”
Europska komisija izašla je s novim ekonomskim predviđanjima za sljedeću godinu. Komisija očekuje da će gospodarstvo Eurozone, sedamnaest zemalja koje koriste euro kao svoju nacionalnu valutu, rasti za 1.1%, što je manje od 1.2% predviđenih u svibnju ove godine Gospodarski rast u cjelokupnoj Europskoj uniji predviđa se za 1.4%. Što se tiče nezaposlenosti, barem one u postocima, u Eurozoni bi ona trebala biti 12.2%, a u Europskoj uniji 11.1%.
„Brojke za Eurozonu su prilično loše”, izjavio je povjerenik za financije i monetarnu politiku Europske komisije Olli Rehn. „Postoje čvrsti pokazatelji da je europska ekonomija na važnoj prekretnici. No, još je prerano za bilo kakvo slavlje, pogotovo zbog nezaposlenosti koja ostaje na vrlo visokim razinama. Situacija na financijskim tržištima se poboljšala, sada se to samo treba odraziti na realni sektor.”
Što se tiče zemalja individualno, najveći rast se očekuje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj, a tek neznatni u Njemačkoj i Francuskoj. Grčki pad BDP-a trebao bi iznositi 4%, što je nešto bolja prognoza od ranije najavljivanih 4.2%, a pad gospodarstva se očekuje i u Italiji te Španjolskoj.
Europska komisija iznijela je svoja predviđanja i za 2015. godinu. Očekuje se rast u Eurozoni od 1.7%, a u Europskoj uniji 1.9%, dok se pad nezaposlenosti očekuje tek na kraju 2015. i početkom 2016. godine Broj nezaposlenih u Eurozoni sljedeće bi se godine mogao popeti na dvadeset milijuna.
No, jedino je sigurno da ove brojke malo znače onim nezaposlenim Europljanima koji su još uvijek u potrazi za poslom. Povratak same industrijske proizvodnje u europske zemlje jedino je rješenje koje bi dugoročno stabiliziralo ekonomske prilike jer sve dok drugi proizvode, a Europa uvozi, ne može se očekivati „bolja krvna slika” nekad najmoćnijeg kontinenta na svijetu.
