Dugovječni Europljani nisu nužno i zdraviji
Najnoviji podatci Europske komisije i OECD-a tvrde kako Europljani žive dulje od svjetskoga prosjeka. No, to nužno ne znači da su stanovnici zdravi jer velik postotak starijih osoba boluje od kroničnih bolesti.
Najnoviji podatci Europske komisije i OECD-a tvrde kako Europljani žive dulje od svjetskoga prosjeka. No, to nužno ne znači da su stanovnici zdravi jer velik postotak starijih osoba boluje od kroničnih bolesti.
Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavili su u Bruxellesu izvješće o očekivanoj životnoj dobi europskoga stanovništva. Predstavljeni podatci obuhvaćaju Europsku uniju, a tvde kako je udio stanovništva starijega od 65 godina prošle godine dosegao 20 posto. Usporedno, taj je postotak 1969. bio 10 posto, a prema ovakvome rastućem trendu stručnjaci predviđaju da će do 2060. biti 30 posto.
Očekivani životni vijek iznad 80 godina već je dosegnut u čak 18 europskih zemalja, pri čemu se uglavnom radi o razvijenim zapadnoeuropskim državama. Od našega bliskog susjedstva na popisu se našla Slovenija, dok se u Hrvatskoj još uvijek ne govori o ovim brojkama, već o dobi od prosječno 76.92 godine
S obzirom na to da su brojke ovako napredne, moglo bi se očekivati da su Europljani uglavnom zdravi. Nažalost, pokazuje se da sve veći broj stanovništva boluje od kroničnih bolesti. Najveći broj istih uzrokovan je pušenjem i debljinom. Stoga, po tom pitanju može se učiniti još mnogo toga. Potrebno je još više naglašavati važnost zdravijega načina života i tjelovježbe. Na taj način može se izbjeći sve veća koincidencija kardivaskularnih bolesti već među mladim ljudima.
Ovo izvješće naglasak je stavilo na ekonomske izdatke pa iznosi kako socijalna pomoć vezana uz navedene bolesti nije mala i da na EU razini godišnje iznosi 1.7 posto, što se odnosi na izdvajanja za nesposobnost za rad ili bolovanja. Proračunska izdvajanja za zdravstvo u EU prošle godine dosegnula su 9,9 posto.
