Američka sveučilišta i studiji novinarstva objavili rat lažnim vijestima
Studenti novinarstva trebali bi usvojiti osnove filozofije i logike kako bi razvili kritičko mišljenje i znali prepoznati dezinformacije, tvrde američki znanstvenici.
Studenti novinarstva trebali bi usvojiti osnove filozofije i logike kako bi razvili kritičko mišljenje i znali prepoznati dezinformacije, tvrde američki znanstvenici.
Vjerojatno vam se nije jednom dogodilo da ste otvorili članak čiji vam je naslov zazvučao zanimljivo, a nakon toga ste shvatili da ste opet postali žrtva medijskih trikova jer se u članku nisu nalazile informacije koje su vas zanimale. Još je gore kada mediji plasiraju lažne informacije – a toga često nismo ni svjesni. Zbog toga su neka američka sveučilišta studente novinarskih smjerova odlučila poučiti o tome kako se držati vjerodostojnih izvora informacija pri stvaranju i dijeljenju vijesti, piše USA Today College.
Studente je važno ohrabriti u razvijanju kritičkog mišljenja i rasuđivanja, zbog čega se novinarstvo na fakultetima mora vratiti na početke i staviti naglasak na filozofiju, ustvrdio je Johnny Sparks sa Sveučilišta Ball State. Kako bi ih se osposobilo za kritičko mišljenje, studentima novinarstva su, prema njemu, potrebna znanja iz filozofije i logike. Te vještine gube na važnosti, a temelj su shvaćanja istine. Razumijevanju istine u svijetu medija koji nas neprestano bombardiraju informacijama pridonijelo bi i otvaranje nastave novinarstva svim studentima sveučilišta radi boljeg razvijanja medijske pismenosti.
– Iako su satirične vijesti možda smiješne, izmišljene i pristrane vijesti šire nesigurnost, strah i paniku. Svaki oblik dezinformacije viđen na internetu doprinosi manipulaciji mišljenja. Razumijevanjem načina širenja lažnih informacija bolje se protiv njih borimo. – rekao je Fillippo Menczer, profesor Sveučilišta Indiana.
Od naoko bezazlenih lanaca sreće koje još i danas šalju naši roditelji (ili možda bake i djedovi) pa do širenja krivih informacija važnih za širi krug javnosti – raspon je velik, ali je princip prenošenja isti. Razdoblje društvenih mreža omogućuje ubrzan protok informacija koje je gotovo nemoguće filtrirati, a samim time i raspoznati točne od netočnih. Istraživanja su pokazala da studenti teško razlikuju pristrane od pouzdanih izvora vijesti. Zbog porasta količine netočnih informacija, FactCheck.org i druge slične organizacije koje provjeravaju vjerodostojnost činjenica pridružile su se Facebooku u razdvajanju lažnih od istinitih vijesti.
Obratite pozornost na objave na Facebooku koje su na neki način označene – podaci koje donose vjerojatno su nejasni te će se uz njih nalaziti bilješka organizacije koja ih je pregledala. I u ovome su Amerikanci ispred nas te ćemo možda morati pričekati neko vrijeme dok ova opcija postane uobičajena na našim prostorima i dok akademska zajednica počne produbljivati svijest društva o medijskoj pismenosti. Ipak, ono što možemo učiniti jest otvoriti oči te promišljati o sadržajima koji nam se nude i onome što se njima pokušava postići, a malu pomoć nudi i video u nastavku.
