Studentski dom ili stan – pitanje je sad

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Nakon završetka polaganja ispita Državne mature i upisivanja željenog fakulteta, većina maturanata misli da je njihovim brigama tu došao kraj. No, za one učenike, buduće studente, koji se spremaju preseliti iz svog mjesta prebivališta u novi grad, tu tek prave muke počinju. Odabrati pravi smještaj – iako se izbor svodi na studentske domove i na najam stanova, samostalno ili pak s cimerima – nije niti malo lak zadatak.

Za 9 od 10 studenata nema mjesta u domovima

Većina gradova u Hrvatskoj, u kojima postoje fakulteti, ima i studentske domove. U Zagrebu postoje četiri državna studentska doma i nekoliko privatnih, u Splitu i Osijeku su po dva studentska doma, baš kao i u Rijeci, dok u Puli, Zadru, Vukovaru i Šibeniku ima po jedan dom. Iako u Zagrebu ima najviše studentskih domova, nema ih ni približno dovoljno za sve studente koji studiraju na zagrebačkom Sveučilištu. Mjesta u domovima Studentskog centra u Zagrebu ima oko 7 000, dok je studenata više od 70 000. To znači da se jedva svaki deseti student u Zagrebu može smjestiti u studentski dom. 

No ni u ostalim velikim sveučilišnim gradovima, unatoč značajno manjem broju studenata, situacija nije značajnije bolja. Na Sveučilištu u Rijeci, prema podatcima iz 2019. godine, studiralo je oko 16 000 studenata. S obzirom na to da se u dva studentska naselja može smjestiti nešto manje od 1500 studenata, kao i u Zagrebu, tek svaki deseti student može se smjestiti u dom. 

Sveučilište u Splitu broji 18 716 studenata prema podatcima iz 2019., no mjesta u domovima Studentskog centra u Splitu nema ni za 1300 studenata. To znači da tek oko 7% splitskih studenata može biti smješteno u domu. 

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera sa svojih 15 996 studenata najmanje je sveučilište od četiri najveća hrvatska sveučilišta. Ipak, mjesta u domovima ima za nešto više od 1500 studenata, čime i dalje ostajemo kod trenda da tek jedan od deset studenata može ostvariti pravo na smještaj u domu. 

Muke stvaraju kriteriji i papirologija

Kako biste se prijavili na natječaj za dobivanje smještaja u jednom od studentskih domova, bitno je skupiti svu potrebnu papirologiju. Studentima to često stvara muke jer, osim što svake godine moraju dostavljati istu papirologiju, često ju je potrebno i odnijeti osobno. 

– Kada si brucoš  i prvi put se prijavljuješ na natječaj za dom (pogotovo bez da si imao nekoga tko je već to sve prošao), zbunjujuće je sve, od papirologije do samih prijava na licu mjesta. Ako si sam u tome, snaći ćeš se, ali morat ćeš pilati djelatnike u SC-u da ti pomognu, a oni ponekad nisu susretljivi i nemaju strpljenja za sva naša pitanja, ili moraš vući za rukav starije studente. Papirologija je komplicirana zato što je preopširna  i najveći dio toga bi se svakako mogao digitalizirati (odlazak po sve moguće potvrde koje su unutar sustava svakako, a da ne spominjem stari sistem prije kad se moralo otići i u poreznu za svakog člana kućanstva i kada se papiri nisu mogli slati online) – govori Josip, student diplomskog studija FERa.

Iako se možda na prvu čini kako je upis u dom previše kompliciran i kako zahtijeva podosta papirologije, studentica diplomskog studija komunikologije Violeta Lenić ipak donosi riječi utjehe za sve brucoše.

– Iako je ostvariti pravo na studentski dom uvijek aktualna tema i briga velikog broja studenata, papirologija i nije toliko komplicirana. Naime, kad uđete jednom u sustav, sve ide lakše te se na kraju svede tek na nekoliko potvrda o studiranju i članovima kućanstva, a rezultati budu poprilično brzo nakon objave natječaja. Prednost pri upisu imaju studenti s boljim ocjenama, oni koji dolaze iz višečlanih obitelji i oni koji studiraju tzv. deficitarna zanimanja, ali mislim da i nije tako teško ostvariti pravo na smještaj jer je i kapacitet studentskih soba velik, a sreća je što u Zagrebu ima nekoliko domova (privatnih i javnih) pa se država pobrinula da studenti iz cijele Lijepe naše budu smješteni. – smatra Violeta.

No, postavljeni kriteriji za dobivanje bodova za upis u dom, uvijek su glavna tema žustrih rasprava. Naime, većina studenata ih smatra nedovoljno dobro osmišljenim. Svoje nezadovoljstvo podijelio je Ante Milković, student diplomskog studija novinarstva.

– Što se tiče kriterija upisa u dom, mislim da bi se na tome trebalo malo više poraditi, dosta toga u stvarnosti nije realno pogotovo sa strane financija i imovine roditelja. Gledaju se samo primanja, no mnogi ljudi rade na crno ili pak u inozemstvu pa to ne ulazi u evidenciju, a isto tako ne gleda se potpuna imovinska i financijska moć poput kredita i imovine. Osim toga, dosta ljudi dobiva puno dodatnih bodova ako imaju branitelja u obitelji, za što ne vidim razloga osim ako takvi bodovi nisu opravdani i s aspekta njihovog financijskog stanja. Osobno,  pravo na dom sam uspio dobiti tek na trećoj godini kada su mi se nakupili bodovi koje sam dobivao na temelju uspjeha na fakultetu – ističe Ante.

Život u domu ima velikih prednosti

Ako pak uspijete zadovoljiti sve kriterije i dobijete pravo na upis u studentski dom, pripremite se na, u najmanju ruku, vrlo zanimljiv period života. Najbitnije je da postanete spremni na kompromise jer dolaskom u studentski dom, pristajete na suživot s (nepoznatim) ljudima. Svi su različiti, imaju neke svoje navike, nitko ne ide spavati u isto vrijeme, nisu svi noćne ptice ili pak ranoranioci.

– Mislim da se na koncu sve svodi na stvaranje kompromisa i vlastitu prilagodljivost jer živeći na Savi, oguglala sam na buku i sveprisutnu gužvu, ali jednostavno sam se naučila na takav život i to mi je postalo apsolutno normalno te bih rekla da uvijek može biti gore – govori nam naša sugovornica Violeta.

Prednosti života u studentskom domu zasigurno su mnogobrojne. Od menze, preko toga da je uvijek netko zainteresiran za popiti kavu ili izaći u noćni izlazak pa sve do dostupnosti liječnika.

– Prednosti su također što svi veći domovi imaju menze, a često, poput mog doma, imaju i trgovinu, doktora, zubara, teretanu, praonicu i ostale stvari koje studentima ušteđuju vrijeme i olakšavaju obavljanje svakodnevnih obveza. Prednost je također i što je studentski dom uvijek pun mladih ljudi pa nikad nije dosadno, a onda kada to fakultetske obveze dopuste, uvijek se ima i s kim izaći van – kaže Ante koji živi u zagrebačkom studentskom domu Stjepan Radić, poznatijem kao Sava.

Još jedan od velikih pluseva je zasigurno financijski aspekt.

– Kao primarnu prednost života u studentskom domu definitivno bih navela financijsku prednost, tj. cijene smještaja u studentskom domu koje su zaista pristupačne. Također, kako nisam vješta kuharica, lijepo je imati menzu nadohvat ruke pa si tako uštedim i vrijeme, koje bih inače potrošila na kuhanje, ali i novac jer su cijene stvarno za „studentski džep“ – ističe Violeta koja je također stanovnica Save.

Ako ipak niste tip osobe koja želi živjeti u studentskom domu ili ste jedan od 90% studenata koji ni ne može ostvariti pravo na dom, preostaje mogućnost najma stana. S obzirom na to da su cijene stanova u sveučilišnim gradovima svakako previsoke za studente, mnogi studenti razmatraju opciju suživota s jednim ili više cimera. Naime, ako uzmemo u obzir da je prosječna mjesečna stipendija – na koju nemaju pravo svi studenti – 1200 kuna i ako uz to još pribrojimo zaradu od studentskih poslova – recimo da u prosjeku student može raditi na pola radnog vremena, odnosno 80 sati mjesečno za 30 kuna po satu – dolazimo do okvirnog prihoda od 3600 kuna mjesečno. 

Taj prihod, naravno, ne vrijedi za sve studente; neki rade više, neki, pogotovo na ranijim godinama fakulteta, ne rade uopće, dok neki ne primaju stipendije. Ipak, čak ni ta projekcija prihoda od 3600 kuna mjesečno nije dovoljna za samostalan život u Zagrebu, gdje u centru grada jednosoban stan može stajati i 500 eura. 

Stoga, studentima je svakako je lakše dijeliti troškove poput režija, sredstava za čišćenje ili pak namirnica na više osoba. Život u stanu ima i dodatnih prednosti, a kao glavnu, naši sugovornici ističu privatnost. 

– Dok sam živjela u stanu, prva stvar koju sam iznimno cijenila je privatnost i osjećaj mira. Inače sam osoba koja mora učiti u potpunom miru pa je to bilo puno lakše organizirati u stanu, nego u studentskom domu gdje se soba dijeli s još jednom osobom. Također, prednost stana je ta što ne dijelite toalet i kupaonicu s cijelim katom zgrade kao što je to u domu. – kaže Violeta.

S većom mogućnosti privatnosti, slažu se i Josip i Ante.

– Prednosti života u stanu su svakako privatnost, neovisnost, tišina, veći životni prostor i vlastita kupaonica koja se inače u domu dijeli. – kaže Ante, a Josip nadodaje da je i vlastita kuhinja vrlo bitna jer u njoj možeš skuhati pošten, zdrav obrok.

Ono što se ističe kao prednost života u stanu, mana je života u studentskom domu.

– Život u studentskom domu ima i svojih nedostataka, primjerice možete zaboraviti na potpuni mir i privatnost jer ste okruženi s puno stanara, dijelite s njima higijenski čvor, a i puno ovisi o vašem cimeru/cimerici jer su sobe poprilično male te mogu nastati problemi ukoliko se ne slažete ili nemate isti stav prema održavanju i čistoći sobe. – ističe studentica Violeta.
– Ako nemaš već unaprijed dogovorenog cimera, nikad ne znaš s kime možeš živjeti tu godinu dana i hoćeš li se uopće slagati s tom osobom, a i sobe su vrlo male što zahtijeva jako dobru organizaciju prostora. Osim toga, ova pojava nije učestala, ali znalo se dogoditi, a to je krađa stvari. Ako ostaviš stvari u hodniku da ti se npr. osuše, ponekad one „nestanu“. Partijanje je zanimljivo, ali nije uvijek poželjno, nekad ti jednostavno treba mir za učenje ili spavanje, a ne možeš ga uvijek dobiti kao što bi mogao u stanu. – nadovezuje se Josip.

Na odabir smještaja u studentskom domu ili u stanu utječu mnogi faktori, no ipak su najizraženiji faktor financije i činjenica da u studentskim domovima nema mjesta za sve studente. Zbog toga su mnogi studenti osuđeni na traženje stana kod privatnih stanodavaca i neizvjesnost na početku svake akademske godine kada trebaju tražiti stan. Dok se znatno ne povećaju kapaciteti u studentskim domovima u sveučilišnim gradovima, studentima preostaje iznajmljivati stanove po znatno višim cijenama i fokusirati se na dobre stvari – veću slobodu i privatnost. 

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.