LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Važnost stručne prakse na fakultetima

„Praksa osim crtice u životopisu podrazumijeva stjecanje i usavršavanje znanja, te nova poznanstva koja kasnije zlata vrijede.”

Stručna praksa često se spominje kao jedan od najkorisnijih dijelova studiranja. Kako bismo vidjeli je li to zapravo tako, ispitali smo nekoliko sadašnjih i bivših studenata o njihovom iskustvu s praksom na fakultetima.

Stručna praksa često se spominje kao jedan od najkorisnijih dijelova studiranja. Kako bismo vidjeli je li to zapravo tako, ispitali smo nekoliko sadašnjih i bivših studenata o njihovom iskustvu s praksom na fakultetima.

Stručna praksa jedna je od najvažnijih stavki tijekom stjecanja fakultetskog obrazovanja. Praksa nam daje priliku da vidimo sviđa li nam se naš eventualni budući stalni posao i jesmo li spremni na sve što posao podrazumijeva te nam daje odgovor na pitanje znamo li povezati teorijski dio s praktičnim. Kako bismo više saznali o praksi koju organiziraju fakulteti, razgovarali smo sa studentima različitih fakulteta koji su bili na praksi, koji planiraju ići te s bivšim studentima koji sada rade, a tijekom fakulteta su pohađali praksu.

Studentica prve godine diplomskog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Sara Šokić, jedna je od onih koja je pohađala praksu u organizaciji fakulteta. Na zadnjoj godini preddiplomskog studija bila je na praksi u Jutarnjem listu, u sklopu smjera Tisak. Novinsku kuću u kojoj će pohađati praksu mogla je samostalno izabrati pa je mjesec dana provela u redakciji Jutarnjeg 2, pišući većinski za rubriku Scena. Ispričala nam je kako je praksa izgledala.

– Praksa se odvijala svaki dan kroz četiri tjedna, tijekom kojih smo bili pošteđeni odlaska na predavanja. Fakultetske klupe zamijenili smo pravom redakcijom. Osobno to iskustvo smatram jednim od najvažnijih u procesu studiranja, jer smo dobili priliku primijeniti sve naučeno, no i iskusiti neke stvari koje nije moguće naučiti iz literature – govori Sara, studentica prve godine diplomskog studija Novinarstva.

Praksa je Sari također otvorila vrata i zaposlenju. Naime, nepunih pola godine nakon odrađene prakse ponuđen joj je posao u Hanza Mediji, vlasniku Jutarnjeg lista, a koji bi uključivao pisanje kako za Jutarnji, tako i za ostale medije kompanije.

– Praksa svakako je jedan od najboljih načina za probijanje studenata na tržištu rada, jer osim crtice u životopisu podrazumijeva stjecanje i usavršavanje znanja, te nova poznanstva koja kasnije zlata vrijede. Osobno smatram, a to potvrđuje i moje iskustvo, da ako se student iskaže na praksi, pri otvaranju novog radnog mjesta će prvo kontaktirati njega i ponuditi mu posao – zaključila je Sara.

Nikolina Jurić prije nekoliko je mjeseci uspješno završila diplomski studij Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, smjer Međunarodno poslovanje. Fakultet je organizirao praksu u sklopu izbornog kolegija Stručna praksa. Praksu je odrađivala dva puta, jednu na preddiplomskom, a jednu na diplomskom studiju.

– Prvu sam odrađivala u jednom hrvatskom autobusnom prijevozniku u odjelu marketinga i prodaje, gdje sam sudjelovala u radu na promotivnim kampanjama, izrađivala sadržaj za društvene mreže i prikupljala podatke u svrhu istraživanja tržišta. Drugu sam odrađivala u manjoj firmi u kojoj sam radila poslove u području računovodstva i administracije, marketinga te prodaje – rekla je Nikolina.

Treba naglasiti da joj praksa nije bila plaćena. Nikolina je donedavno radila studentski posao sve do isteka studentskih prava, i sada kreće u aktivnu potragu za poslom u struci. Vjeruje da će joj iskustvo koje je stekla na praksi u tome pomoći.

– Vjerujem da će mi praksa pomoći pri prvom zaposlenju jer sam pomoću nje stekla određeno iskustvo u svojoj struci, upoznala se s nekim područjima ekonomije i stekla nova poznanstva. Smatram i da je praksa jedan od najboljih načina da student iskusi tržište rada po prvi put, s obzirom na to da se faks i sve što se uči na faksu uvelike razlikuje od prakse i onog s čime će se studenti općenito baviti.

Osim budućim novinarima i budućim ekonomistima, praksa svakako pomaže i budućim liječnicima te je jedan od najvažnijih dijelova studija medicine. Ina Valpotić studirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a danas je zaposlena u bolnici gdje radi kao pedijatrica.

– Pred sam početak fakulteta odrađivala sam praksu u bolnici gdje sam obilazila odjele kirurgije i interne i upoznavala se s radom tamo. Dalje tijekom studija imali smo još nekoliko puta praksu gdje smo kroz tjedan dana boravili na odjelima i upoznavali se sa svakodnevnim radom. Uglavnom je to bio rad uz nekog liječnika koji bi nam pokazivao način na koji pristupiti pacijentu i pregledati ga – rekla je Ina i dodala kako se nije plaćalo, ali je svakako dobro došlo za upoznavanje struke.

Ina smatra da je praksa pravi put za mlade liječnike i žao joj je što nije dobila priliku sudjelovati u više praktičnih sadržaja u sklopu fakulteta.

– Danas radim u bolnici i iskreno mi je malo žao što prakse nije bilo i više jer je to zapravo jedino vrijeme kada upoznaješ svakodnevni rad liječnika i nekog odjela prije nego se zaposliš. U mojoj struci je to tako, ali sigurna sam da je i u drugim strukama to neophodno, jer na faksu učimo teoriju, ali kroz praksu učimo njezinu primjenu, a to je na kraju i najbitnije – zaključila je mlada liječnica.

Antonio Mihoci pohađao je studij Prava na Pravnom fakultetu u Osijeku i na fakultetu nije imao nikakvu stručnu praksu.

– Praksu nisam imao nego smo samo pet dana išli na sud i slušali smo rasprave. To nam nije bilo plaćeno. Kako nisam imao pravu praksu, tako mi to ništa nije pomoglo niti pri zaposlenju. Smatram da je bitno da svi prije zaposlenja još na fakultetu odrade praksu jer je problem kada se zaposliš bez prakse, zato što poznavanje teorije u mojoj struci nije dovoljno da bi mogao uspješno obavljati posao – rekao je Antonio.

Danas radi kao odvjetnik, a prije toga je šest godina radio kao odvjetnički vježbenik, što mu je, ističe, bilo plaćeno.

S druge strane, praksu često obavljaju studenti tehničkih fakulteta. Dino Meter student je treće godine preddiplomskog studija Računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i jedan je od onih studenata koje tek čeka praksa.

– Jedna od opcija koje nam pruža faks je stručna praksa, i svakako se planiram prijaviti na ljetnu praksu. Nije obvezna i još ne znam gdje ću je dobiti, ali bit će nešto vezano uz računarstvo, točnije programiranje – rekao je Dino.

Optimističan je što se tiče prakse i vjeruje da će mu to iskustvo pomoći da se probije na tržište rada.

– Planiram se prijaviti jer se nadam da ću s pomoću prakse usavršiti ono što sam do sada naučio na faksu i da će mi olakšati u pronalasku posla već nakon ljeta. Smatram da će mi to iskustvo pomoći pri zaposlenju jer ću imati konkretno znanje u praksi i bolje će izgledati moj životopis. Svakako smatram da nema smisla ne iskoristiti praksu jer je to vjerojatno  najbolji način za lakše zaposlenje – zaključio je student računarstva.

Stručna praksa za studente informatičkog usmjerenja uglavnom je plaćena, pogotovo ako se obavlja u privatnim IT tvrtkama. Satnice se, kako saznajemo od studenata, kreću i do 60 kuna po satu za studente koji je obavljaju. Kao što možemo vidjeti iz iskustva drugih studenata, plaćena praksa nerijetko nije slučaj sa studentima društvenih usmjerenja. 

Dino Validžić studirao je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je prošle godine, preddiplomski studij je bio usmjeren na opće šumarstvo, dok je na diplomskom studiju kao usmjerenje izabrao tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu. Stručna praksa koju je Dino pohađao bila je održana u Lipovljanima i Velebitu.

– Trajala je tjedan dana i praktički smo radili sve što naši kolege šumari rade vezano za radove u šumarstvu. Bili smo stacionirani u NPŠO-ima (Nastavno-pokusni šumski objekti) koje vodi fakultet. U danima provedenima na terenu, mogli smo iz prve ruke čuti i vidjeti probleme s kojima se naši kolege susreću svakog dana, a samim sudjelovanjem u stručnom radu shvatio sam na koji način i kojim metodama se nastoji shvatiti utjecaj klime na šumsku vegetaciju – rekao je Dino.

Ne vjeruje da će mu ta praksa doprinijeti u lakšem pronalasku posla, ali i dalje na nju gleda kao na pozitivno iskustvo.

– Sumnjam da će mi direktno pomoći pri zapošljavanju, ali smatram da je stručna praksa uvelike doprinijela mom obrazovanju i shvaćanju šumarske struke općenito na terenu. Smatram da studenti puno više i kvalitetnije mogu naučiti u ovakvom obliku nastave i nadam se da će buduće generacije imati prilike češće sudjelovati u stručnom radu – iskren je Dino.

Na temelju izjava koje su dali studenti i studentice s raznih fakulteta, jasno se da zaključiti kako je zajedničko mišljenje svih da je praksa velik korak prema stalnom zaposlenju u struci i da je dobra ideja iskoristiti je, s obzirom na činjenicu da praksa nije obvezna na većini fakulteta. Čak i kad odmah nakon prakse ne slijedi zaposlenje, praksa je ipak korisno iskustvo za približavanje radu u budućoj struci i stjecanje poznanstava. 

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH