Iskustvo iz prve ruke: poslovi u struci za vrijeme studiranja

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Studiranje je od mladih oduvijek iziskivalo jako puno truda, rada i odricanja – puno više odricanja nego samo onog vremenskog, učeći za knjigom, u radu na projektima, pišući seminarske radove ili slušajući predavanja. 

Kod mnogih su studenata financije često bile presudan faktor, kako u odluci o upisu na fakulteta tako i u kasnijem financiranju, i to posebice kod studenata s prebivalištem izvan mjesta studiranja. Uz pretrpan studentski raspored ponekad zna biti jako teško ostvariti dodatan izvor prihoda za troškove poput stanarine, režija, pokaza, prehrane i izlazaka, stoga su jako rijetki studenti koji se nikada nisu našli u situaciji besparice na kraju mjeseca.

Zato se mnogi studenti odlučuju na pronalazak nekakvog studentskog posla. Popularni su poslovi u administraciji, u korisničkoj podršci, u trgovinama, u promociji i slično te, u pravilu, studenti na takvim pozicijama uvijek mogu pronaći posao. Ipak, iako su takvi poslovi dobri za podebljati studentski budžet, mnogi studenti radije se žele okušati u poslu u struci. No pronaći posao u struci još za vrijeme studija ipak nije toliko jednostavan pothvat. 

Razgovarali smo s nekoliko studenata o studentskim poslovima, poslu u struci i iskustvima potrage za poslom. 

Marko Perak, student geografije na PMF-u, kaže kako za sada nije imao uspjeha u traženju posla u struci s obzirom na pretrpan studentski raspored, ali i ograničenu ponudu na tržištu rada.

– Trenutno nisam zaposlen iz razloga što mi sami fakultet ne ostavlja mnogo slobodnog vremena, a i ne znam da na tržištu rada postoje poslovi geografske struke s fleksibilnim radnim vremenom, generalno je teško pronaći posao u struci i nakon, a kamo li za vrijeme studiranja. – kaže nam Marko.

Šimun Petar Gudelj, student FER-a, imao je više sreće u pronalasku posla. Kako nam govori, posao je pronašao relativno brzo preko FER-ova internog foruma za studente, satnica je u početku bila minimalna, ali zato nije ni mario, tražio je iskustvo, pa bi vjerojatno pristao i na neplaćenu praksu. Raspored mu je često bio prekrcan, ali je svoj studij uvijek držao na prvom mjestu.

– Sve ove godine sam dosta uspješno usklađivao faks i posao, budući da sam imao fleksibilno radno vrijeme, i kad sam znao da neću moći raditi, nisam uzimao važne poslove i projekte, a toga sam se klonio i inače jer si jednostavno nisam htio stvoriti obavezu, studentski život je ipak na prvom mjestu. – kaže nam Šimun Petar.

Nekim je studentima lakše pronaći posao u struci za vrijeme studija. Pretragom stranica studentskog servisa na kojima se oglašavaju poslodavci koji zapošljavaju studente, može se vidjeti da se često traže studenti stranih jezika za predavanje u školama stranih jezika ili prevođenje, traže se studenti tehničkih fakulteta za poslove programiranja, traže se studenti ekonomije i srodnih studija za računovodstvene poslove, ali i poslove u marketingu te studenti dizajna za srodne poslove. Ponekad se može pronaći oglas za pomoćne poslove u arhitektonskim uredima namijenjen studentima arhitekture, no za ostale studente studentskih poslova u struci često – nema.  

Studentska praksa

Mnogi studenti nadaju se zaposlenju u struci, a za to postoje brojni razlozi. Iskustvo rada na poslovima koji su izvan struke često nije ni uzeto u obzir pri zapošljavanju mladih nakon završetka studiranja. Upravo je iskustvo ono što mnogi poslodavci traže kod zapošljavanja, no rijetki su oni koji su isto to iskustvo i rad u svojim tvrtkama spremni ponuditi za vrijeme studiranja. Poslodavcima je iskustvo njihova budućeg zaposlenika jako važno jer se u radnika s već postojećim iskustvom i znanjem različitih radnih procesa i alata ne treba dodatno ulagati i predugo obučavati, a osim uštede novca i vremena na takve se radnike poslodavci lakše oslanjaju.

Zato brojni studenti pribjegavaju raznim studentskim praksama kako bi unaprijedili svoje vještine i znanje u struci te kako bi jednog dana, kada izađu na tržište rada, bili konkurentniji, ali možda i nakon prakse ostali zaposleni u toj istoj firmi. Studentima se za vrijeme studiranja najčešće nude prakse, što je svakako pozitivno, no one su nerijetko i neplaćene, pa tako studenti uz poželjno skupljanje prakse ipak i dalje ostaju praznih džepova i još pretrpanijeg rasporeda.

Student Marko uspio je odraditi praksu u struci i ima pozitivna iskustva, ali ipak misli da bi stručnih praksi trebalo biti i više.

– Praksu u struci sam obavljao u sklopu Javne ustanove za zaštitu okoliša Šibensko-kninske županije, koja nije bila plaćena, ali stečeno iskustvo je bilo vrlo vrijedno. Ipak, smatram da bi bilo korisno kada bi Fakulteti organizirali više praksi, kako bi kroz te prakse studenti upoznali više potencijalnih budućih poslodavaca i stekli razna iskustva i vještine. – govori nam.

Ivo Perica, student turizma na Ekonomskom fakultetu u Splitu, radi čak dva posla za vrijeme studiranja, ali niti jedan nije u struci. Radi u skladištu trgovine na veliko i na građevinskim radovima i zadovoljan je, ali ipak bi svoje poslove rado mijenjao s poslom u struci zbog teškog i napornog fizičkog rada. Kao ključan faktor u zapošljavanju studenata vidi stručne prakse te smatra da bi ih trebalo biti više i na taj način direktno povezivati studente s poslovima u struci.

– Studentima bi se moglo pomoći da se održe nekakve radionice ili praksa kako bi se oni mogli predstaviti vlasnicima i voditeljima tvrtki iz svoje struke da pokažu znanje i vještine koje su stekli tijekom svog obrazovanja. – govori nam Ivo.

Doprinosi li digitalizacija lakšem pronalasku posla?

U posljednje vrijeme sve je više izvora, odnosno mjesta oglašavanja kojima se studenti mogu okrenuti u svojoj potrazi za poslom, to su razne grupe na društvenim mrežama, posebne internetske stranice specijalizirane za oglašavanje otvorenih mjesta za studentski posao, ali sve češće i mobilne aplikacije koje oglašavaju radna mjesta, poslodavce, ali i potencijalne zaposlenike. No, unatoč sve mnogobrojnijim izvorima za studente je glavni izvor poslovnih ponuda i oglasa i dalje student servis.

Većina student servisa u Hrvatskoj je također krenula ukorak s digitalnim svijetom, pa tako većina njih danas ima i svoje online stranice na kojima nude i prikazuju sva dostupna radna mjesta i njihove uvjete, uvide u dosadašnje studentske ugovore, stadije isplate samih ugovora, ali i njihovo online podizanje. Taj proces digitalizacije svakako je pozitivan jer je studentima omogućio sve postojeće informacije i ponude preglednima na jednom mjestu, a samim time ih je poštedio odlaženja u urede student servisa za svaku sitnicu i izbjegavanje često ogromnih redova pred šalterima.

Problem kod traženja posla isključivo preko student servisa, a posebice kad je riječ o poslovima u struci, je taj što su se u novije vrijeme poslodavci uvelike odmakli od takvih, tradicionalnih mjesta za traženje posla. Poslodavci su se također okrenuli raznim platformama poput društvenih mreža, grupa, internetskih stranica i vlastitih aplikacija za prijavu na posao. Zbog toga već kratki pogled na stranice student servisa ponekad može obeshrabriti prosječnog studenta željnog posla u struci jer one uglavnom nude jednokratne poslove na jedan ili nekoliko dana ili pak poslove poput rada u trgovačkim i ugostiteljskim objektima, skladištima, sezonskim poslovima i slično.

Student Ivo Perica sa splitskim Student servisom ima dobra iskustva, zadovoljan je njihovom ponudom poslova i kaže kako su mu više puta pomogli u pronalasku istog.

– Student servis stvarno korektno obavlja svoju zadaću, dosta su ažurni s informacijama i lako su dostupni studentima, nude razne poslove, a preko njih sam više puta i pronašao posao.

Za razliku od njega, Šimun Petar nije baš zadovoljan s uslugom Student servisa u Zagrebu.

– Sav moj kontakt sa student servisom se sveo na izdavanje i predavanje ugovora i tu nemam baš najbolje iskustvo, iz očitih razloga tromost, sporost, zastarjelost apsolutno svakog aspekta rada servisa. Pozitivno je ipak što se sada ugovori o radu mogu napraviti i online.

Kako bi studenti bili uspješni u pronalasku za njih odgovarajućeg posla, trebaju se prilagoditi tržištu, novim tehnologijama i platformama, ali i kanalima kojima se poslodavci najviše služe kako bi pronašli zaposlenike. Potrebno je također konstantno unaprjeđivanje svojih sposobnosti i znanja kroz razne prakse i edukacije, naravno, onoliko koliko fakultetske obveze to dozvole, jer studij je uvijek na prvom mjestu. Ipak, ono što treba istaknuti kao najvažniju stvar u pronalasku posla i zapošljavanja, a to je upornost. Ona je ključan sastojak uspjeha kako u ovom, često iscrpljujućem i dugom procesu, ne bi posustali i izgubili samopouzdanje u sebe i svoje vještine.

Šimun Petar studentima također savjetuje da krenu sa skromnim očekivanjima, ali da nikada ne gube upornost, samopoštovanje i vjeru u svoje sposobnosti.

– Studentima koji žele raditi u struci dao bih savjet da počnu s niskim očekivanjima, pa barem i neplaćenu praksu rade, kako bi stekli iskustvo. Tražiti poslove svugdje, slati otvorene molbe, pričati s ljudima, ne samo pogledati student servis i vidjeti da nema poslova. Ali također da znaju cijeniti sebe i svoj rad, ne dozvoljavati da budu izrabljivani jer popriličan broj poslodavaca upravo to traži u studentima koji su sretni što uopće mogu raditi, a poslodavci plaćaju duplo manje za sve što im radi i običan radnik.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.