Briga za bližnje, vlastitu egzistenciju i obrazovanje – studenti su nam ispričali kako su se nosili s prethodnih godinu i pol

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Neizvjesnost i stres koje je donijela pandemija koronavirusa i potresi utjecali su na svakog pojedinca, no točne posljedice svega što se dogodilo na psihičko zdravlje ljudi bit će poznate tek kad jednog dana napokon izađemo iz situacije u kojoj se i dalje nalazimo, a kojoj se još uvijek ne nazire kraj. 

Porast nasilja u obitelji

Kako smo jedan dio vremena bili prisiljeni provesti u svojim domovima, pojavili su se, ili su postali vidljiviji, i brojni problemi u društvu u kojem živimo. Jedan od tih problema porast je nasilja u obitelji. Na web-stranici Ministarstva unutarnjih poslova bilo je navedeno kako građani Republike Hrvatske trebaju biti odgovorni, ostati doma, ali i pomoći da dom svima postane sigurno mjesto. Na njihovoj stranici i dalje je istaknut poziv da se saznanja o zlostavljanju djece i nasilju u obitelji prijave, što svjedoči o važnosti osvješćivanja ovog problema u razdoblju kad više vremena provodimo kod kuće. 

– Potičemo građane da svoja saznanja o zlostavljanju djece i nasilju u obitelji osim pozivima prema broju 192 prijavljuju i putem informacijsko komunikacijskih kanala, prije svega online aplikacije Red Button. Putem aplikacije Red Button može se prijaviti izloženost/saznanje o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djeteta putem interneta, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece u neposrednom kontaktu s počiniteljem ali i bilo koje drugo kažnjivo ponašanje počinjeno na štetu djeteta: obiteljsko nasilje, fizičko zlostavljanje, zanemarivanje ili drugo po dijete ugrožavajuće ponašanje – stoji na stranici. 

Jedna od organizacija koja je osnovana upravo s ciljem pružanja direktne pomoći i podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima, ali i rada na prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja kao i neprihvatljivog ponašanja djece i mladih je organizacija Hrabri telefon. Zaposlenici i volonteri Hrabrog telefona svakodnevno pomažu velikom broju ljudi, starijima i mlađima, koji se suočavaju s brojnim problemima, a od početka pandemije broj ljudi kojima je pomoć potrebna se povećao.

Mlade je najčešće mučila anksioznost, depresivnost, a bilo je i slučajeva samoozljeđivanja i suicidalnih misli. 

– Definitivno je porastao broj poziva upućenih prema Hrabrom telefonu i od strane djece, ali i roditelja vezano uz mentalno zdravlje djece, ja bih rekla čak 300 posto. Najčešće su se djeca i mladi javljali upravo zbog osjećaja usamljenosti i izoliranosti, a češće su doživljavali i nasilje u obitelji pa i putem interneta. Nisu imali podršku vršnjaka i nisu se mogli maknuti iz nekih sredina. Proživljavali su anksioznost, depresivnost čak i samoozljeđivanja, a u nekim situacijama i suicidalnih misli. Doista je ova situacija pokazala da ozbiljno moramo shvatiti mentalno zdravlje djece i mladih i da je iznimno važno baviti se time. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba je proizvela velik broj zanimljivih publikacija, radnih bilježnica i raznih materijala za djecu i mlade i svi su njihovi sadržaji bili jako korisni i nama kao stručnjacima koji radimo s djecom, ali i roditeljima. Uvijek smo ih mogli uputiti da koriste te sadržaje kako bi uz pomoć njih djeca možda mogla izraziti neke svoje probleme i emocije, misli vezano i uz potres, pandemiju koronavirusa, ali i ostanak doma – poručuje Hana Hrpka predsjednica Hrabrog telefona. 

Strah, neizvjesnost, nesigurnost

Ono što će zasigurno zauvijek ostaviti traga na mališanima koji pohađaju osnovnu školu ili onima nešto starijima iz srednje škole je nemogućnost druženja i igranja s prijateljima bez brojnih ograničenja te nesigurnost prilikom pohađanja školske nastave zbog uvođenja online nastave.

Prema rezultatima nedavno objavljenog istraživanja Instituta za društvena istraživanja, pandemija je na učenike imala izrazito negativan utjecaj. Osim pada motivacije i srozavanja radnih navika, mladi su se našli u vrlo stresnoj situaciji. Na uzorku od čak 20 000 učenika primijećeno je značajno povećanje depresivnog i anksioznih stanja učenika. 
 

VEZANO: Predstavljeni rezultati velikog istraživanja o utjecaju pandemije na školstvo u Hrvatskoj

Iako nisu bili obuhvaćeni spomenutim istraživanjem, studenti su se tijekom proteklih godinu i pol dana našli u teškim situacijama. Nakon prebacivanja na online nastavu, oni studenti koji nisu otišli kući morali su provesti nekoliko tjedana karantene u gradu studiranja, bez doticaja s bližnjima, kolegama i prijateljima. Kada su se granice županija otvorile, studenti govore kako su smanjili posjete svojim kućama kako ne bi zarazili bližnje. 

U međuvremenu, smanjila se ponuda studentskih poslova, a prvih nekoliko tjedana karantene, zbog obustave javnog prijevoza, nisu ni mogli putovati na posao. Cjelokupno akademsko obrazovanje prebacilo se na online nastavu. Neki su se fakulteti tome prilagodili bolje, neki lošije, ali, kakva god prilagodba bila, studenti su ostali zakinuti za izvannastavne aktivnosti te im je otežan im pristup literaturi i mirnom mjestu za učenje. 

Obrane završnih i diplomskih radova obavljale su se putem videopoziva iz studentske sobe. Nekad prilika za slavlje, sada samo još jedan usmeni ispit koji treba odraditi. Ništa lakše nije bilo ni mlađim studentima. Generacija koja je fakultet upisala 2017. godine sada je na 4. godini i uskoro će upisati 9. semestar svog školovanja. Od prethodnih 8 semestara, 3 su većinom proveli online. Generacija koja je fakultet upisala 2019. godine, od 4 je semestra 3 provela online. A nije lako ni onima koji sada upisuju drugu godinu, a na fakultetu nikad nisu ni bili.
 

Bez posla i bez plana

– Doba pandemije je taman bilo vrijeme kada sam bila u potrazi za poslom. Naravno, taj se proces odužio i nije polučio sretan kraj. Pronaći posao u ovim vremenima je izrazito teže nego netom prije, ali se nadam da će se situacija promijeniti na bolje. Broj slobodnih radnih mjesta uvelike se smanjio, a ljudi koji su u potrazi za poslom je sve više. Smatram da je u nekim branšama ovo doba i pozitivno utjecalo pa su ljudi urede preselili u vlastite domove, ali za započeti novi posao takva je situacija samo teža – govori nam studentica Sandra.

Nije jedina s takvim iskustvom. Pojavom pandemije mnogi su studenti ostali bez svojih studentskih poslova, a ponuda novih bila je osjetno manja. Uz to, dio studenata provodio je vrijeme online nastave u svojim domovima u manjim mjestima gdje je ponuda studentskih poslova značajno manja nego u sveučilišnim gradovima. 

No, dio studenata prebacio se na rad od kuće, uz što su morali balansirati i fakultetske obaveze. Studentica Ivana tijekom pandemije uobičajeno je obavljala svoj studentski posao, no susrela se s brojnim drugim nepogodnim situacijama koje su utjecale na kvalitetu njezina života.

– S obzirom na to da radim na lokalnom portalu, imala sam sreću pa korona nije utjecala na moj posao ni plaću. Međutim, utjecala je na društveni život, kako moj tako i svih mojih prijatelja i kolega. Mnogi su otišli natrag kod obitelji jer su se predavanja prebacila online. Izlasci, druženja i sve ono što smo podrazumijevali pod studentski život u potpunosti se promijenilo preko noći, a ta prilagodba nije mi bila lagana, kao ni mojim prijateljima. Srećom, imamo tehnologiju koja nam je omogućila da se virtualno družimo, ali radujem se i iščekujem povratak na staro. Mislim da će trebati vremena da se psihički oporavimo od pandemije, ali posljedice će zasigurno ostati – smatra Ivana. 

Studentica Matea jedna je od onih koja je nakon duge potrage za odgovarajućim poslom ipak uspjela pronaći ono što je tražila, no njezin put nije bio lak i jednostavan. 

– 2020. godina obilježena koronom utjecala je i na mene kao studenticu u potrazi za poslom. Upravo sam se vratila s Erasmusa u Latviji i trebalo je nadoknaditi potrošen novac. Situacija se značajno promijenila, stranica studentskog centra bila je prazna, a zbog dobivenih otkaza velik broj studenata je bio u potrazi za poslom. Kad bi se i pojavio neki posao, konkurencija je bila iznimno velika pa je tako moja potraga potrajala nekoliko mjeseci. To je bila otežavajuća okolnost s obzirom na to da sam morala plaćati stan, a financijskih priljeva nije bilo. Sve to je utjecalo i na mentalno stanje jer se situacija činila bezizlaznom. Načina za bijeg nije bilo jer se cijeli svijet našao u istoj situaciji. Tome su pridonijele i nametnute mjere ponašanja i mediji izvještavajući svaki dan o toj temi. Zbog kontrola na granicama putovanja su postala nedostupna pa se u nekom trenu činilo kao da živimo u zatvorenom balonu iz kojega ne možemo izaći. Nakon nekog vremena uspjela sam se zaposliti i situacija je krenula na bolje. Korona je zasigurno utjecala na način života, a ono čemu trebamo težiti je da novo normalno ne postane dugoročno normalno – kaže Matea.

Slično iskustvo imala je i studentica Ana, a istaknula je da je osjetila utjecaj nezaposlenosti i na mentalno zdravlje. 

– Pandemija koronavirusa mi je zasigurno otežala pronalazak posla. Odgodila sam završetak fakulteta uzevši apsolventsku godinu kako bih se usmjerila na traženje studentskih poslova. No, tu sam nailazila na probleme jer bi mi rijetko tko od poslodavaca odgovarao na poslane prijave, a u grupama na društvenim mrežama bi se često poslovi odmah 'razgrabili'. Mislim da je svima situacija prouzrokovala frustracije i brigu oko budućnosti i vlastitog zaposlenja te samim time utjecala i na mentalno zdravlje. Sama sam se mnogo puta osjećala demotivirano nakon brojnih odbijenica – govori nam. 

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.