Zbog ljudskog djelovanja velika područja Zemlje su pretvorena u pustinje
Danas se obilježava Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije. Dezertifikacija je u kontekstu klimatskih promjena problem svih nas i svatko može pomoći u njegovom rješavanju.
Danas se obilježava Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije. Dezertifikacija je u kontekstu klimatskih promjena problem svih nas i svatko može pomoći u njegovom rješavanju.
Yesterday all my troubles seemed so far away... – riječi su svima dobro poznate pjesme Beatlesa, završene na današnji dan, 17. lipnja, davne 1965. No, danas nećemo pisati o Beatlesima. Iskoristili smo ove stihove kao uvod u drugu, aktualniju temu, koja se obilježava na današnji dan, a koja se može povezati s ovim slavnim stihovima. Naime, danas se obilježava Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije. Jučer se možda još nije činila bitnom, možda nije niti bila problem. Danas Ujedinjeni narodi koriste priliku da upozore i senzibiliziraju javnost o dezertifikaciji, degradaciji zemljišta i suši.
Zašto je dezertifikacija problem i što je ona zapravo?
Na službenim stranicama Ujedinjenih naroda stoji objašnjenje kako ona označava degradaciju zemljišta nastalu prvenstveno kao posljedica ljudskog djelovanja te klimatskih promjena. Ona je ekološka, ekonomska i socijalna prijetnja u svim regijama svijeta. Zabluda je da se odnosi na širenje postojećih pustinja. Do nje dolazi zbog pretjeranog i neprimjerenog iskorištavanja zemlje. Siromaštvo, politička nestabilnost, krčenje šuma, pretjerana ispaša i loše navodnjavanje utječu na smanjenje kvalitete tla. Rezultat je taj da je 250 milijuna ljudi direktno pogođeno dezertifikacijom, a preko bilijun ulazi u rizičnu skupinu. Naravno, uglavnom je riječ o najsiromašnijim, marginaliziranim i politički slabim dijelovima svijeta.
Svake godine ovaj se dan obilježava na drugačiji način, odnosno ističe se neki aspekt povezan sa sprječavanjem dezertifikacije. Ove godine je naglasak na poveznici degradacije i migracije. Već smo spomenuli razloge koji dovode do dezertifikacije. Nema mudrosti u povezivanju degradacije okoliša, nedostatka hrane i porasta siromaštva s migracijama. U posljednjih petnaestak godina broj migranata porastao je sa 173 milijuna na 244 milijuna. No, migracije dugoročno ne rješavaju problem. Stručnjaci za okoliš kao rješenje ističu neutralizaciju degradacije zemlje koja se može ostvariti rješavanjem problema, djelotvornom uključenosti zajednice i suradnjom na svim razinama.
Kako mi možemo pomoći?
Možda nam se čini da nas se ovaj problem ne tiče jer Hrvatska nije pogođena dezertifikacijom, a pogođene su nama daleke zemlje. – Ne. Dezertifikacija je u kontekstu klimatskih promjena problem svih nas i svatko može pomoći u njegovom rješavanju. Ako još uvijek sumnjate u veličinu problema, pogledajte samo NASA-ine fotografije. Sve počinje informiranjem i podizanjem svijesti o problemu. Jedan od načina je praksa održivog razvoja, engl. sustainable land menagement ili SLM. Pritom veliku ulogu imaju šume koje štite tlo od degradacije i dezertifikacije jer stabiliziraju tlo, smanjuju eroziju vodom i vjetrom te održavaju hranidbeni ciklus tla. One su također izvor hrane i lijekova za ljude i stoku, a danas je samo 18 posto površine sušnih područja pokriveno šumama. Izvršni tajnik UN-ove Konvencije o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD), Luc Gnacadja u tom je kontekstu zaključio:
– Kada bi se svatko od nas obvezao posaditi samo jedno stablo u ugroženom, degradiranom području i osigurao njegovo preživljavanje mogli bismo do kraja godine imati i više od dvije milijarde novih stabala. To je stablo za svakog stanovnika. Krenimo naprijed i pošumimo sušna područja kako bismo ih održali za sadašnje i buduće generacije. – stoji na stranici Agencije za zaštitu okoliša.
Osim toga, sve se veći broj ljudi okreće kako organskom uzgoju vlastitog voća i povrća, čime se smanjuje potreba za kupovinom hrane, tako i uvozom iz slabije razvijenih zemalja koje se zbog toga pretjerano iskorištavaju. Ideje za održivi razvoj možete pronaći i na brojnim Facebook stranicama kao što je Sustainable Human.
