VIDEO: Postavljeni temelji Gaudíjeva životnog djela

Jedan od najznačajnijih spomenika kršćanske vjere, barcelonska bazilika Sagrada Familia, u prosjeku privlači više od 3 milijuna posjetitelja godišnje. Razlozi su mnogostruki: hodočasnicima ona predstavlja duhovno uzdizanje, ostalim turistima na slikovit način pokazuje ključ razumijevanja kršćanske religije, a sve ih, bez sumnje, zadivljuje arhitektonskom monumentalnošću, umjetničkom vizijom i ljepotom. Za baziliku posvećenu Svetoj obitelji – kako joj i ime kaže – zaslužan je arhitekt Antoni Gaudí, a njezin je temelj postavljen 1882. na današnji dan.

Početak gradnje službeno je objavljen na dan Sv. Josipa kada je na svečanosti koju je predvodio barcelonski biskup Josep Urquinaona postavljen kamen temeljac. Ispod apside je nedugo nakon toga izgrađena neogotička kripta pod vodstvom prvog arhitekta koji je uskoro dao otkaz zbog neslaganja s nositeljima. Time je glavni arhitekt postao Antoni Gaudí. U to je vrijeme imao samo 31 godinu, a izgradnja bazilike bio je samo jedan u nizu projekata kojima se bavio. Na bazilici je radio 43 godine, a 1914. napustio je sve ostalo kako bi se koncentrirao isključivo na nju, svoj životni projekt.

Nakon preuzimanja projekta 1883. nastavio je raditi na kripti koja je dovršena 1889. Zatim se posvetio apsidi, a donacije su neprestano pristizale. Nakon primitka značajne svote anonimnog darovatelja, predložio je napuštanje neogotičkog dizajna u korist novog, monumentalnog i inovativnijeg dizajna koji je podrazumijevao i drugačiji način gradnje. Gaudíjev je novi plan podrazumijevao izgradnju velike crkve s tlocrtom u obliku latinskog križa s pet brodova i transeptom s tri broda te ogromnu kulu. Imao je viziju prenošenja učenja evanđelja i kršćanske crkve na arhitektonske oblike koji bi, s naglaskom na visini građevine, simbolizirali jedinstvo neba i zemlje.

Bazilika je – u novom planu – zamišljena kao građevina koja se sastoji od tri fasade. Prva je fasada simbol Kristova rođenja, druga života i muke, a treća bi bila simbol uskrsnuća. Ulazna fasada, simbol rođenja, izgrađena je prva, a ornamentirana je tako bogato i detaljno da se može smatrati samostalnom građevinom. Gaudí je takav postupak objasnio time da bi ljudi vjerojatno odbili građevinu da je postupak izgradnje započeo s ogoljenom, mnogo skromnijom fasadom koja simbolizira Kristovu muku. Početkom 20. stoljeća izgrađene su i privremene školske zgrade za lokalnu djecu i djecu radnika. Uskoro je dizajnirana i fasada Kristove muke, a danas se slavni arhitekt preselio u svoju radionicu u sklopu građevine i postao potpuno zaokupljen isključivo radom na bazilici.

FOTO: Flickr

Zamišljeno je da svaka fasada ima četiri tornja, što bi simboliziralo 12 apostola. Gaudí je uspio vidjeti dovršen samo prvi toranj 1925. Sljedeće je godine preminuo nakon ozljeda zadobivenih u nesreći. Velika je pogrebna povorka prolazila gotovo cijelom Barcelonom sa završnom točkom u samoj bazilici, gdje je najbolji španjolski, ali i jedan od najboljih svjetskih arhitekata i pokopan. Postao je figura moderne arhitekture time što je raskinuo s ustaljenim poretkom u formi i konstruktivnim rješenjima gradnje.

No, gradnja bazilike morala se nastaviti: 1930. završeni su svi tornjevi ulazne fasade te središnji dio građevine. U sljedećem se desetljeću izgradnje dogodila velika nesreća: tijekom Španjolskog građanskog rata zapaljena je kripta, kao i škola te Gaudíjeva radionica s originalnim planovima, skicama i fotografijama. Ipak, gradnja nikad nije stala te je uvijek napredovala u skladu s Gaudíjevim originalnim konceptom. Do danas je dovršeno 70 posto građevine, a završetak arhitektonskog rada planira se za 2026. Građevina nastavlja nadahnjivati posjetitelje te umjetnike koji na njoj rade, a u videu u nastavku pogledajte kakav će biti njezin konačni izgled.