VIDEO: Otvoren simbol New Yorka čija je gradnja uzela 27 života
Na današnji je dan otvoren drugi najpoznatiji most SAD-a, zdanje koje je promijenilo izgled New Yorka i život njegovih stanovnika.
Na današnji je dan otvoren drugi najpoznatiji most SAD-a, zdanje koje je promijenilo izgled New Yorka i život njegovih stanovnika.
Ako ste jedna od osoba koja pati od gefirofobije, neće vam pasti na pamet prelaziti preko mostova. Ako, pak, niste jedna od osoba kojoj mostovi ulijevaju strah u kosti, možda postanete kad čujete da je jedan od najpoznatijih mostova na svijetu, onaj bruklinški, izazvao 27 smrti prije samoga otvorenja. Nakon čitavih 14 godina gradnje jedan od glavnih simbola SAD-a otvoren je na današnji dan omogućivši nesmetan prijelaz s Manhattna u Brooklyn i natrag. Ceremoniji otvorenja najvećeg visećeg mosta dotad nazočile su tisuće stanovnika Velike Jabuke i susjednog Brooklyna, a svečanost je predvodio predsjednik Chester A. Arthur.
Poželite li saznati nešto više o povijesti drugog najpoznatijeg mosta Amerike, morat ćete se vratiti u godinu 1806. i u Njemačku gdje je rođen njegov dizajner John Roebling. No krenete li istraživati toliko daleku povijest, mogla bi vas iznenaditi činjenica da je spomenuti gospodin u godinama koje su prethodile njegovu pothvatu, doseljen iz Njemačke u Pennsylvaniju, u nedostatku posla bio farmer. Nije ni čudo što je na mostu poginulo toliko ljudi, zar ne?
FOTO: Flickr
U međuvremenu je Roebling stekao reputaciju izvrsnog dizajnera visećih mostova korisnih, ali i nestabilnih pri naletima vjetra ili teškim teretima. Međutim, Roebling je uspio mostove učvrstiti posebnim čeličnim dodatkom te se, nakon nekoliko uspješnih projekata iza sebe, prijavio na natječaj i dizajnirao most Brooklyn. Država New York njegov je prijedlog prihvatila i imenovala ga je glavnim inženjerom pri konstrukciji prvog čeličnog visećeg mosta na svijetu.
No život se ironično našalio s njim te je bio prva osoba koju je čelični div koštao života. Nekoliko dana prije početka same gradnje, dok je kompasom posljednji put provjeravao rijeku, pogubno je ranjen te je nedugo potom umro od tetanusa, postavši prvom od 27 žrtava mosta. Upravljanje gradnjom preuzeo je njegov sin Washington A. Roebling, koji je i prije toga s ocem radio na konstrukcijama. Da je znao što ga sve čeka, možda se ne bi u to ni upustio.
Zbog tada posebnog načina potapanja čeličnih konstrukcija u rijeku i dekompresiranja zraka, nekoliko je radnika poginulo od posljedica koje je izazvao dušik u njihovu krvotoku. Ostali su poginuli u uobičajenim nesrećama koje se događaju u tako zahtjevnim poslovima – propadanjima i požarima. I sam je Roebling obolio od tzv. bolesti kompresije te je do kraja života, iako mu se stanje popravilo, ostao djelomično paraliziran. Naredbe za gradnju mosta radnicima je davao iz vlastitog doma, šaljući ih po supruzi Emily, a na koncu su se i preselili u dom s pogledom na most.
Upravo je Emily Roebling bila prva osoba koja se 24. svibnja 1883. godine prevezla preko dovršenog mosta s pijetlom u krilu kao znakom pobjede. U roku od 24 sata 25 000 ljudi prešlo je preko mosta šetnicom iznad kolnika koju je Roebling stariji osmislio isključivo za uživanje pješaka. Veličanstveno zdanje mosta Brooklyn proglašeno je osmim svjetskim čudom te je zauvijek promijenilo tijek života Njujorčana.
