VIDEO: Od Puccinijeve nezainteresiranosti do svjetske slave
Na današnji dan rođen je skladatelj koji u mladosti nije pokazivao nikakav interes za glazbu i skladanje, da bi mu kasnije opere „La Bohéme”, „Tosca” i „Madame Butterfly” osigurale svjetsku slavu. Naravno, pričamo o Giacomu Pucciniju.
Na današnji dan rođen je skladatelj koji u mladosti nije pokazivao nikakav interes za glazbu i skladanje, da bi mu kasnije opere „La Bohéme”, „Tosca” i „Madame Butterfly” osigurale svjetsku slavu. Naravno, pričamo o Giacomu Pucciniju.
Dvadeset drugog dana prosinca 1858. godine u mjestu Lucca rođen je talijanski skladatelj Giacomo Puccini. Stigao je u obitelj koja je još od sredine 18. stoljeća bila jako povezana s glazbenim životom u gradu, iznijevši tako pet generacija orguljaša i skladatelja u katedrali sv. Martina. Ista je sudbina očekivala i njega koji je trebao naslijediti svog oca Michelea. Nakon očeve smrti, kada je Giacomo imao samo pet godina, crkva je čuvala mjesto za njega.
No mladi Giacomo nije pokazivao zanimanje za glazbu. Bio je loš učenik i u jednom se trenutku mislilo kao je glazbena dinastija Puccini završila smrću njegova oca. Ipak, njegova je majka mislila drukčije i pronašla mu je učitelja u lokalnoj glazbenoj školi te je on s vremenom pokazao progres. U dobi od 14 godina postao je crkveni orguljaš i počeo je pisati svoje prve glazbene skladbe. Pravi poziv otkrio je 1876. godine kada je jedan od njegove braće pješačio do grada Pise kako bi vidio Verdijevu Aidu. To je iskustvo usadilo Pucciniju sjeme koje će proklijati u dugu i unosnu opernu karijeru.
Motiviran novopronađenom strašću, Puccini se bacio na učenje te je 1880. dobio ulaz u milanski konzervatorij gdje je primio instrukcije značajnih skladatelja. Školu je završio 1883. godine, podnošenjem instrumentalne kompozicije Capriccio sinfonico. Kasnije iste godine prvi se put okušao u operi skladavši jedan akt pod imenom La villi za lokalno natjecanje. Iako nije primio baš posve pozitivne kritike, sam je rad ipak osvojio srca koja su na kraju financirala produkciju. Privukao je pažnju glazbenog izdavača Giulija Ricordija koji je kupio prava na operu i poručio Pucciniju da napravi novu operu za opernu kuću La Scala. Puccini je u Scali 1889. izveo operu Edgar koja je bila veliki promašaj, ali Ricordi ga je nastavio financirati.
Te su opere postigle velik, ali kratkotrajan uspjeh te su ga tako i natjerale na potragu za snažnijom pričom pa se odlučio na francusku novelu iz 18. stoljeća čija se radnja vrti oko tragične ljubavne priče. Radi se o Manon Lescaut čija je premijera bila u Torinu 2. veljače 1893. Rezultati su bili iznad očekivanja – opera je izvedena u opernim kućama u Njemačkoj, Rusiji, Brazilu i Argentini. A to je bio samo početak. Svjetsku je slavu stekao operama La Bohéme i Tosca. Upravo su te tri opere smatrane njegovim najvažnijim djelima, a ujedno su postale dijelom najizvođenijih opera u povijesti. Zatim je uslijedila Madam Butterfly koja je bila izviždana na premijeri radi dužine činova, no kasnije je ipak podijeljena na tri kraća akta.
Potom odlazi u Ameriku kako bi prisustvovao postavljanju opere La Bohéme u Metropolitan operi u New Yorku. Završetkom Prvog svjetskog rata odlučio se na stvaranje opere Turandot koja je trebala biti vrhunac opernog stvaralaštva, no ona nikad nije završena radi bolesti. Ubrzo mu je dijagnosticiran rak grla, prijavio se na eksperimentalne terapije u Bruxellesu, a nakon samo sedam dana preminuo je u bolnici – 29. studenog 1924. Vijest o njegovoj smrti došla je za vrijeme izvedbe La Bohéme u Rimu, izvedba je odmah zaustavljena te je orkestar zasvirao Posmrtni marš Frederica Chopina.
