Umro Gustav Klimt
"All art is erotic." - Gustav Klimt
"All art is erotic." - Gustav Klimt
Gustav Klimt, najznačajniji slikar austrijske secesije, umro je na današnji dan, 6. veljače 1918. godine u Beču.
Rođen 14. srpnja 1862. u skromnoj obitelji sa sedmero djece u seoskom predgrađu Beča, već je u mladosti pokazivao svoju veliku nadarenost. Pohađao je školu za umjetnost i obrt, a kasnije i visoku školu za primijenjenu umjetnost. Cijelo desetljeće bavio se opremanjem palača, vila, kazališta i muzejskih građevina u Beču i cijeloj monarhiji.
S nepunih 35 godina predvodi secesioniste, koji za cilj imaju obnovu umjetnosti te se priklanjaju međunarodnim strujanjima moderne. Njihove izložbe praćene su brojnim skandalima, njihova se djela smatraju ružnom umjetnošću. Međutim, Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Cijelo je svoje postojanje posvetio slikarstvu. Njegova su platna ispunjena naturalističkim prikazima erotskog i sjajnim zamršenim dekoracijama. Zlatna boja i dominantnost ornamentike odlike su "Beethovenova friza", slike kojom započinje „zlatno razdoblje“ u njegovom stvaralaštvu, a koje kulminira "Poljupcem", svakako njegovom najpoznatijom slikom. U svojoj kasnijoj fazi okreće se k boji i primjenjuje dekorativno-ekspresionistički stil.
Kao središnja ličnost bečke secesije, epohe koja označava početak moderne, stvarao je djela koja su ga učinila onime što jest - najpoznatijim austrijskim slikarom. Njegov se život podudara sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i bunta te vrijeme rađanja modernizma. 1897. osniva se secesijski pokret koji okuplja skupinu umjetnika na čijem je čelu upravo Klimt. Nova umjetnost ili art nouveau donosi nove, dekadentne pravce u slikarstvu i književnosti, kroz koje se provlači snažna opčinjenost erotikom. Klimt više no ijedan drugi umjetnik slavi eros i ženu, kao ispunjenje svrhe života.
Portret "Adele Bloch-Bauer I" posljednjih nekoliko godina slovi za jednu od najskupljih slika na svijetu. Uz oko 250 slika, očuvano je i 3.000 crteža, također velike umjetničke vrijednosti, od kojih su oko 400 u posjedu Bečkog muzeja, kao najveće zbirke crteža Gustava Klimta.
Umro je u Beču 6. veljače 1918., nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske monarhije i svijeta kakvog je poznavao, ostavivši u nasljeđe slike neviđene ljepote koje i danas izazivaju divljenje.
