LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Umro Francis Scott Fitzgerald, jedan od najvećih pisaca 20. stoljeća

Na današnji dan umro je američki romanopisac i novelist, autor romana „Veliki Gatsby“.

Na današnji dan umro je američki romanopisac i novelist, autor romana „Veliki Gatsby“.

Na današnji dan prisjetimo se jednog od najvećih pisaca 20. stoljeća, Francisa Scotta Fitzgeralda, koji je umro od srčanog udara 21. prosinca 1940. u Hollywoodu. Pripadao je grupi koja se nazivala izgubljenom generacijom. Članovi grupe bili su američki pisci rođeni 1890.-ih, sazreli za vrijeme Prvog svjetskog rada, koji su otišli u Europu i okupili se u Parizu, gradu koji je postao okupljalištem pisaca zbog svoje liberalnosti i otvorenosti. Među njima su bili Ernest Hemingway, Thomas Stearns Eliot i Ezra Pound.

Francis Scott Fitzgerald rođen je 24. rujna 1896. godine u mjestu Saint Paul u Minnesoti. Kada je imao samo 13 godina, u školskim novinama izišla je njegova detektivska priča. S 15 godina odlazi u prestižnu katoličku školu u New Jerseyju, gdje upoznaje Sigourneyja Fayja koji zamjećuje njegov talent i ohrabruje ga u ostvarivanju literarnih ambicija. Svoje školovanje nastavlja na Princetonu, gdje se posvećuje pisanju, objavljujući brojne tekstove u sveučilišnim novinama. Radije je pisao nego učio, pa mu je prijetilo izbacivanje s fakulteta. Studij napušta 1917. kako bi se priključio američkoj vojsci.

Prije odlaska na dužnost, napisao je, za samo nekoliko tjedana, roman Romantični sebičnjak. Šalje ga izdavaču koji ga odbija, ali recenzent rukopisa istaknuo je njegovu originalnost i poticao ga da donese svoj idući rad. Naposljetku odlazi na vojničku obuku u kamp u blizini grada Montgomery. U tom gradu upoznao je Zeldu Sayre, u koju se zaljubio. Po završetku rata otpušten je iz vojske i preselio se u New York. Premda je pristala na njegovu prošnju, Zelda razvrgava zaruke jer smatra da je on ne može uzdržavati.

Učenici, prijavite se za ovu stipendiju i provedite godinu dana u američkoj privatnoj školi


Razočarani Fitzgerald vraća se u rodni St. Paul i tamo prerađuje spomenuti, odbijeni rukopis Romantični sebičnjak i daje mu nov naslov - Ova strana raja. Istovremeno radi i u tvornici vagona. U jesen 1919. godine izdavač prihvaća roman, koji je postao jedna od najprodavanijih knjiga te godine Financijski uspjeh romana utjecao je na Zeldin povratak te je mladi par obnovio zaruke i vjenčao se u New Yorku.

Par je proputovao Europu, družeći se s pripadnicima izgubljene generacije. S godinama je postajalo sve teže održavati visoki standard i potrošnju, koju je mladom paru omogućio uspjeh prve knjige. F. S. Fitzgerald počeo se baviti objavljivanjem priča u novinama i prodavanjem autorskih prava na svoje priče i romane Hollywoodu. Roman Veliki Gatsby jedva se prodavao, a postao je popularan tek poslije piščeve smrti.

Zagreb u znaku dječje kreativnosti: knjižnice organiziraju niz izložbi koje slave umjetnost kroz slike i riječi


Središnja ličnost romana Veliki Gatsby je Jay Gatsby, tajanstveni mladi bogataš kojeg muče ljubavni problemi, a priča je ispričana iz perspektive jednog njegovog prijatelja – Nicka Carrawayja. Radnja romana smještena je u poslijeratno razdoblje, lude dvadesete, koje su u američkom društvu bile obilježene prohibicijom, ali i općom dekadencijom te procvatom organiziranog kriminala i ilegalnih poslova kakvima se vjerojatno bavio i lik iz naslova. Osim njegovih ljubavnih problema te kritike materijalizma i nekih drugih ljudskih osobina, u romanu su prisutne i teme vezane uz američku kulturu i način života, kao što su ambicioznost, bogatstvo, glamur i dokolica viših društvenih slojeva.

Početkom dvadesetih Fitzgerald i Zelda bili su slavni i obožavani par. S godinama su postali lijepi i prokleti. Zelda je 1930. oboljela od shizofrenije, dok Fitzgerald zapada u alkoholizam. O tome je pisao u romanu Blaga je noć te Zelda u svojoj knjizi Posljednji valcer ostavi meni (1932.). To je naljutilo pisca, koji je zamolio njene liječnike da joj zabrane pisanje jer se koristila njegovom građom, odnosno zajedničkim životom o kojem je on pisao. Posao na filmu smatrao je ponižavajućim, no samo je tako mogao plaćati sanatorije za suprugu i podmirivati vlastite potrebe. Pisao je komercijalne priče i radio na scenarijima za Metro-Goldwyn-Mayer, te na romanu koji neće dovršiti - Posljednji tajkun.

U Puli održan znanstveni kolokvij povodom rođendana ugledne hrvatske znanstvenice


Osim romana, Fitzgeraldov opus čine i mnogobrojne novele na temu mladosti, očaja i starenja.

IZVOR: BIOGRAPHY
FOTO: WIKIMEDIA