U kina stigao svevremenski klasik "2001: Odiseja u svemiru"
Prije 30 godina u kina je stigao kultni film "2001: Odiseja u svemiru", snimljen prema istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea. "Odiseja" je postala jedan od najznačajnijih filmova 20. stoljeća. Osvojila je i Oscara za najbolje vizualne efekte.
Prije 30 godina u kina je stigao kultni film "2001: Odiseja u svemiru", snimljen prema istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea. "Odiseja" je postala jedan od najznačajnijih filmova 20. stoljeća. Osvojila je i Oscara za najbolje vizualne efekte.
Klasik znanstvene fantastike 2001: Odiseja u svemiru redatelja Stanleyja Kubricka stigao je u kina 6. travnja 1986. godine Kubrick se istaknuo kao redatelj drame o Prvom svjetskom ratu Paths of Glory, a nakon snimanja filma Spartacus, ekranizirao je i roman Vladimira Nabokova Lolitu.
U proljeće 1964. Kubrick upoznaje Arthura C. Clarkea, bivšeg časnika Royal Air Forcea i predsjednika Britanskog interplanetarnog društva. godine 1951. Clarke je započeo karijeru pisanja znanstvene fantastike s punim radnim vremenom. Tijekom sljedećih godina, Clarke i Kubrick surađivali su na ekraniziranju Clarkove kratke priče The Sentinel, kao i na njezinom pretvaranju u roman. Priča je postala temelj za Clarkeovu tetralogiju Odiseja u svemiru, a on je također radio kao znanstveni savjetnik na filmu.
U početku, Kubrick je htio nazvati film A Journey Beyond the Stars, no na kraju ipak se odlučio da naslov filma bude 2001: Odiseja u svemiru. Scene u filmu skaču iz Afrike u doba pleistocena u svemirski brod otprilike 4 milijuna godina kasnije, a najpoznatije scene su one crnog monolita. Film traje oko tri sata, ali sadrži manje od 40 minuta dijaloga. Ima mnogo scena prožetih apsolutnom tišinom ili zvukom ljudskog disanja u svemirskom odjelu. Duge scene bez dijaloga često sadrže vrhunska orkestralna djela, uključujući ona Richarda i Johanna Straussa. Kubrick je namjeravao da 2001 bude primarno vizualno, a ne verbalno iskustvo, a oskudica dijaloga i spor tempo filma samo doprinose impresivnim vizualnim efektima.
Stigavši u kina, film je dobio mnogo negativnih kritika, a jedna ga je kritičarka čak nazvala monumentalno nemaštovitim. Međutim, tijekom godina film je postao sve cjenjeniji te se danas smatra Kubrickovim remek-djelom i jednim od najznačajnijih filmova 20. stoljeća. Svojim iznimnim vizualnim stilom i psihodeličnim specijalnim efektima, film je utjecao na mnoge druge svemirske blockbustere kao što su filmovi Georgea Lucasa Ratovi zvijezda.
Na 41. godišnjoj dodjeli Oscara 1969. godine, Kubrick je bio nominiran za najboljeg redatelja, a 2001 je imala ukupno četiri nominacije. Film je osvojio jednog Oscara i to za najbolje vizualne efekte.
U videu pogledajte poznatu scenu otkrivanja monolita i ujedno steknite dojam o specifičnim dugim scenama bez dijaloga.
