Smrt pjesnika koji u tuđini nalazi ljubav prema materinjem jeziku
Na današnji dan 1872. godine u austrijskom naselju Fahrafeld preminuo je jedan od predstavnika hrvatskog romantizma, pjesnik koji se u tuđini ponovno vraća materinjem jeziku – Petar Preradović.
Na današnji dan 1872. godine u austrijskom naselju Fahrafeld preminuo je jedan od predstavnika hrvatskog romantizma, pjesnik koji se u tuđini ponovno vraća materinjem jeziku – Petar Preradović.
Petar Preradović, jedan od predstavnika hrvatskog romantizma 19. stoljeća, rođen je u Grabovnici kraj Pitomače 19. ožujka 1818. godine Osnovnu školu završio je u Đurđevcu i Grubišnom Polju, a nakon smrti oca Ivana brigu o Petrovu školovanju preuzima vojna uprava nakon čega upisuje vojnu akademiju u Bjelovaru, a potom u Bečkom Novom Mjestu. Boraveći u stranom okruženju i služeći se njemačkim jezikom gotovo je zaboravio hrvatski materinji jezik. Završetkom školovanja 1838. biva uvršten u 33. ugarsku pješačku pukovniju u Milanu gdje upoznaje Ivana Kukuljevića Sakcinskog dvije godine poslije nakon čega se vraća hrvatskom jeziku te se počinje zanimati za hrvatsku kulturu.
Preseljenjem u Zadar 1843. godine počinje aktivno surađivati u časopisu Zora dalmatinska, a već 1846. godine odlazi u Zagreb na upoznavanje s nositeljima hrvatskog narodnog preporoda. Uvođenjem Bachova apsolutizma ponovno posvećuje se vojnoj službi, ali i pisanju poezije gdje počinje izražavati brigu za hrvatski jezik i domoljublje. No u privatnome životu Preradović nije imao sreće – nakon sedam godina braka umire mu žena, potom sin i kćer. Ženio se tri puta i imao sedmero djece.
Pervenci; IZVOR: Wikimedia
Započeo je pisati pod utjecajem njemačkog romantizma i Byrona na njemačkom jeziku, a prvu pjesmu napisanu na hrvatskom jeziku objavio je 1844. godine u prvom broju časopisa Zora dalmatinska pod imenom Zora puca. Objavio je dvije zbirke pjesama – Pervenci (1846.) i Nove pjesme (1851.). Pisao je domoljubne, ljubavne i refleksivne pjesme i sve do Kranjčevića pripada mu prvo mjesto u poeziji novije hrvatske književnosti. Prevodio je s njemačkog, francuskog i češkog na hrvatski, a možda jedan od najznačajnijih prijevoda je Osman Ivana Gundulića na njemački jezik.
Polnoć prodjè - uspavana
Leži morska okolica;
Ali jedna od iztoka
Probudjena leti ptica,
Pjeva sladko iz tihana:
Zora puca, bit će dana!
Zora puca, Petar Preradović
Umro je u austrijskom Fahrafeldu 18. kolovoza 1872. godine, a pet godina poslije njegove smrti rodila se ideja kako bi se njegovi ostaci trebali prenijeti u Zagreb. Tako su 11. srpnja iste godine ekshumirani Preradovićevi ostaci i preneseni na Mirogoj gdje je pokopan 14. srpnja, a njegov grob i dan danas krasi kip Domovina polaže cvijeće na pjesnikov spomenik, djelo kipara Ivana Rendića.
