Na današnji dan

Smrt letećeg čovjeka

Na današnji dan prisjećamo se smrti jednog od najznačajnijih Hrvata koji je zadužio svijet svojim crtežima, izumima, ali i rječnikom.

19.1.2018.

Na današnji dan prisjećamo se hrvatskog izumitelja, jezikoslovca, inženjera, diplomata, svećenika, a onda i biskupa Fausta Vrančića. Iako ni sami izvori nisu sigurni oko datuma njegove smrti, 17. ili 20. siječnja, na kraju krajeva to nije ni toliko bitno dok god gajimo sjećanje na ovog univerzalnog čovjeka.

Faust Vrančić rođen je 1. siječnja 1551. godine u Šibeniku, a obrazovanje je stekao u Požunu (današnjoj Bratislavi) gdje je boravio kod strica Antuna Vrančića, a onda i u Padovi gdje je studirao filozofiju i pravo. Kada je postao tajnikom kralja Rudolfa II. 1579. godine, počinje proučavati prirodne znanosti i tehniku, a nakon ženine se smrti zaređuje. Godinama kasnije počinje se baviti i lingvistikom.

Faust Vrančić; IZVOR: Facebook

Danas nam je najpoznatiji po svojim izumima i lingvističkoj ostavštini. Poznata nam je knjiga njegovih crteža s izumima, kako vlastitih tako i tuđih, koje prate detaljni opisi. Prvi je put tiskana u Firenci potkraj 16. stoljeća pod imenom Novi strojevi Fausta Vrančića (Machinae Novae), a drugi put kojih dvadeset godina kasnije kao Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina. U Novim strojevima mogu se, između ostaloga, pronaći poznati Homo volans ili Leteći čovjek koji prikazuje čovjeka s pravokutnim padobranom koji je navodno i sam Vrančić isprobao jednom prilikom u Veneciji. Nadalje, tu su i mlin s pomičnim krovom, magareći mlin, mlin na umjetnom jezeru, viseći most, nekakav prototip žičare itd. Sama knjiga broji 56 različitih uređaja i konstrukcija popraćenih s 49 bakroreza i opisima na latinskome, talijanskome, španjolskome, francuskome i njemačkome jeziku.

Viseći most Fausta Vrančića; IZVOR: Wikimedia

Izuzev svakakvih crteža i izuma, Faust Vrančić također je zadužio svijet svojim lingvističkim istraživanjima, odnosno rječnikom imena Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) u kojem se mogu pronaći riječi na latinskom, talijanskom, njemačkom, dalmatinskom i mađarskom jeziku, a nakon nekoliko godina rječniku su dodani i češki i poljski jezik te se izdaje pod imenom Rječnik sedam različitih jezika (Dictionarium septem diversarum linguarum). Nakon toga uslijedila je knjiga Život nikoliko izbranih divic koja je napisana na dalmatinskom, odnosno slavenskom jeziku, a i sama se knjiga bavi slavenskim jezicima.

Umro je, kako smo na samome početku spomenuli, ili 17. ili 20. siječnja 1617. godine, a prema želji pokopan je na Prviću, otoku u šibenskome arhipelagu, u crkvi sv. Marije. Iako je dugo vremena bio, na našu sramotu, zaboravljen, u posljednje vrijeme pridaje mu se sve veći značaj, pa je tako 1992. godine ustanovljena Državna nagrada Faust Vrančić koja se dodjeljuje na polju tehničke kulture.