Smrt genija koji je težio svjetlosti
Možda je premalo riječi u ljudskim jezicima kojima bi se opisao genij Nikole Tesle. Izmjenična struja, indukcijski motor i zavojnica samo su neke asocijacije na ovog znanstvenika kojeg se prisjećamo na dan njegove smrti.
Možda je premalo riječi u ljudskim jezicima kojima bi se opisao genij Nikole Tesle. Izmjenična struja, indukcijski motor i zavojnica samo su neke asocijacije na ovog znanstvenika kojeg se prisjećamo na dan njegove smrti.
Nikola Tesla. Izumitelj, fizičar, inženjer, ekscentrik, genije, vizionar, samo su neke riječi koje bi ga mogle opisati. Dok se i dandanas, nažalost, na našim prostorima vode polemike o tome „čiji je“ Nikola Tesla, pomalo kao da zaboravljaju što li je sve ovaj veliki čovjek ostavio za sobom – izmjeničnu struju, zavojnicu, indukcijski motor, samo su neki od mnogih izuma. Rođen je 10. srpnja 1856. godine u ličkom Smiljanu na prostoru nekadašnje Austro-Ugarske države. Njegov je otac Milutin bio srpski pravoslavni svećenik i pisac koji je gurao Nikolu da ode u svećenstvo, no njegovo je zanimanje bilo puno više od nekakvog svećenstva. Navodno je njegov interes za električne izume pobudila njegova majka Đuka Mandić koja je u slobodno vrijeme osmišljavala jednostavne kućanske aparate.
Studirao je na Politehničkom institutu u Grazu te na Sveučilištu u Pragu tijekom sedamdesetih godina 19. stoljeća, a ubrzo se seli u Budimpeštu gdje je neko vrijeme radio u telefonskoj centrali. Upravo je ondje Teslin um zaokupirala ideja o indukcijskom motoru, no nakon nekoliko godina traženja interesa i potvrda drugih, u dobi od 28 godina odlučio je napustiti Europu.
- Moja metoda pristupa je drukčija. Ja ne žurim u praksu. Kada dobijem novu ideju, počinjem je razvijati u svojoj mašti i pravim poboljšanja i pokrećem uređaj u svojim mislima. Kada otiđem tako daleko da utjelovim sve što je u mom izumu, sva moguća poboljšanja kojih se mogu sjetiti, a da ne vidim niti jednu pogrešku onda završim konkretan proizvod mog uma. -
1885. godine Tesla je dobio financije za Tesla Electric Light Company te svojevrstan zadatak investitora da razvije poboljšane svjetlosne sisteme. Uspjevši, bio je udaljen iz tog pothvata i neko je vrijeme morao raditi kao radnik kako bi preživio. No, sreća se još jednom osmjehnula dvije godine kasnije kad je ponovno dobio financije za novi Tesla Electric Company. Opsjednut idejom o bežičnom prijenosu energije, oko 1900. godine Tesla se primio najtežeg projekta do sad – izgraditi globalni bežični komunikacijski sustav za prijenos informacija i pružanje besplatne električne energije cijelome svijetu putem velikim električnih tornjeva. S grupom investitora 1901. godine počeo je raditi na projektu koji je uključivao dizajniranje i gradnju laboratorija s elektranom i masivnim tornjem na Long Islandu u New Yorku, koji je postao poznat kao Wardenclyffe.
No, ubrzo su sjenke sumnji počele rasti u investitorima oko vjerodostojnosti Teslina sustava. Njegovi su rivali nastavili raditi i razvijati vlastite radijske tehnologije s velikim uspjehom, pa je upravo zbog toga napustio projekt. Tesla je ubrzo proglasio bankrot, a Wardenclyffe je rastavio i prodao kako bi platio dugove. Nakon što je doživio živčani slom jer je njegov projekt napušten, pomalo se vratio poslu, uglavnom kao konzultant. No, kako je vrijeme prolazilo postajao je sve otuđeniji, ekscentričniji, sve je više vremena počeo provoditi brinući se za golubove u njujorškim parkovima.
FOTO: Aleksandra Matura/Studentski.hr
Znan je ponajviše zbog dizajniranja izmjenične struje. Osmislio je i tzv. Teslinu zavojnicu koja se i danas koristi u radijskim tehnologijama. Tijekom čitave je, uvjetno rečeno, karijere Tesla otkrio, dizajnirao i razvijao ideje za veliki broj važnih izuma, od kojih je većina službeno patentirana od drugih izumitelja, uključujući dinamo i indukcijski motor. Također je bio pionir otkrivanja radarske tehnologije, tehnologije X-zraka, daljinskog upravljanja i rotirajućeg magnetskog polja.
Siromašan i povučen, Nikola Tesla umro je na današnji dan, 7. siječnja 1943., u dobi od 86 godina u sobi 3327 u New Yorku, gdje je živio skoro 60 godina. Njegov se pepeo čuva u urni sferična oblika, Teslinom najdražem geometrijskom tijelu, u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Nikola Tesla težio je svjetlosti, možda nije rekao „Neka bude svjetlost", ali ona je bila – kako u njegovom umu, tako i u svijetu.