Rođendan autora jednog od najpoznatijih distopijskih romana
Jedan od najvećih umova rođen je na današnji dan 1894. godine, a istražujući svijet oko sebe i unutar sebe ostavio je za sobom 50 knjiga, kritičkih radova, pjesama i drama.
Jedan od najvećih umova rođen je na današnji dan 1894. godine, a istražujući svijet oko sebe i unutar sebe ostavio je za sobom 50 knjiga, kritičkih radova, pjesama i drama.
Aldous Huxley rođen je na današnji dan, 26. srpnja 1894. godine u Godalmingu u Engleskoj kao četvrto dijete u obitelji protkanoj intelektualcima. U ranoj dobi doživio je obiteljsku tragediju kad je 1908. njegova majka umrla od raka, a 1911. Huxley je obolio od upale rožnice zbog čega je oslijepio. Iako mu se vid kasnije oporavio, Huxley ipak ostaje djelomično slijep cijelog svog života. Sanjao je kako će jednoga dana postati znanstvenik, ali se zbog bolesti odlučuje za književnost. Na Balliol Collegeu na Sveučilištu Oxford studira englesku književnost, čitajući pomoću povećala i kapi za oči koje bi proširile zjenice. Počeo je pisati poeziju te 1916. objavljuje svoju prvu knjigu, kolekciju pjesama The Burning Wheel.
- Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promijeniti, a to ste vi sami. -
Nakon diplome vrijeme provodi u Garsington Manoru gdje upoznaje Virginiju Woolf, Bertranda Russella, T. S. Elliota i D. H. Lawrencea te upravo tu stječe reputaciju jednog od najznačajnijih umova Engleske. Usred svog tog profesionalnog i osobnog razvoja, Huxley je počeo raditi na noveli Crome Yellow, parodiji inteligencije i iskustava u Garingtonu. Iako je publikacija knjige 1921. naljutila mnoge poznanike, ona je također afirmirala Huxleyja kao važnoga pisca, a ujedno se toliko dobro prodavala te mu omogućila da ganja svoju književnu sudbinu.
Godine 1931. počinje raditi na možda svojem najznačajnijem djelu – Brave New World (Vrli novi svijet), objavljenom sljedeće godine To je djelo u kojem je Huxley prikazao mračni svijet, svijet u kojem je očita autorova tjeskoba oko političkog, društvenog i znanstvenog napretka. Radnja Vrlog novog svijeta smještena je u daleku 2540. godinu, sedam stoljeća nakon Forda gdje se genetički inženjerirana djeca proizvode u montažnim trakama, društvene i ekonomske podjele između imati i ne imati legalno se potiču i nezadovoljstvo je ugušeno promidžbom, lijekovima, seksom i zabavom. Sada, skoro stoljeće nakon objave knjige vidimo proročanstva iz knjige, između ostalog i rast diktatorskih vlada, in vitro oplodnje, genetskog kloniranja, virtualne realnosti, antidepresiva i izuma helikoptera. Novela je postigla golem kritički i komercijalni uspjeh, cementirajući Huxleya kao jednog od najvažnijih pisaca ovoga doba.
FOTO: Facebook
Sljedećih godina objavljuje djela inspirirana istočnjačkom filozofijom, misticizmom i pacifizmom, a preseljenjem u Los Angeles počinje pisati i scenarije za sljedeće filmove: Pride and Prejudice (1940), Jane Eyre (1943) i Madame Curie (1943). Udobno smješten u svom domu u Hollywoodu, nastavlja sa pisanjem i dovršava razne novele, članke i editorijale, a ostatak vremena provodi istražujući istočnjački misticizam, što ga dovodi do eksperimentiranja s halucinogenim meskalinom o kojem je 1954. godine napisao Vrata percepcije (The Doors of Perception). To je naslov koji je ujedno i inspirirao Jima Morrisona za ime njegova benda - The Doors.
- Poznavanje samoga sebe bitno je važan uvod u mijenjanje samoga sebe. -
Godine 1960. dijagnosticiran mu je rak. Sljedeće dvije godine proveo je dovršavajući svoj posljednji roman, utopijski The Island (Otok) koji ima mnogo pozitivniju radnju negoli distopijski Vrli novi svijet. Aldous Huxley umro je 22. studenog 1963. godine u dobi od 69 godina. Obogatio je književni svijet s 50 knjiga, kao i brojnim kritičkim radovima, pjesmama i dramama. Unatoč statusu koji je uživao, a uživa ga i danas, njegova je smrt prošla nezapaženo, skoro da bismo rekli u sjeni smrti predsjednika Johna F. Kennedyja koja se dogodila istoga datuma.
