Rođen tvorac „Balade iz predgrađa“ i još 126 pjesama – veliki Dobriša Cesarić
Na današnji je dan rođen veliki hrvatski pjesnik i prevoditelj čije su pjesme uvrštene u čitanke i za osnovne i za srednje škole, pa ga možemo nazvati pjesnikom djetinjstva mnogih generacija.
Na današnji je dan rođen veliki hrvatski pjesnik i prevoditelj čije su pjesme uvrštene u čitanke i za osnovne i za srednje škole, pa ga možemo nazvati pjesnikom djetinjstva mnogih generacija.
Danas bi svoj 117. rođendan proslavio veliki hrvatski pjesnik i prevoditelj Dobriša Cesarić. Rođen je 10. siječnja 1902. godine u Požegi, a djetinjstvo je proveo u Osijeku, gdje je završio osnovnu školu i prva dva razreda gimnazije. Usred Prvog svjetskog rata, 1916. godine, s obitelji se preselio u Zagreb gdje završava gimnazijsko obrazovanje. Nakon završene gimnazije upisuje pravo, no studij je napustio godinu dana kasnije kako bi upisao filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Cesarić se poezijom počeo baviti vrlo rano. Već s 14 godina objavio je svoju prvu pjesmu I ja ljubim koja je objavljena u zagrebačkom omladinskom listu Pobratim. Prvu zbirku pjesama pod nazivom Lirika objavio je 1931. godine, a za tu zbirku osvojio je i nagradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Za života je objavio 127 pjesama sakupljenih u 15 samostalnih zbirki.
Mnoge njegove pjesme uvrštene su u čitanke i za osnovne i za srednje škole, pa Cesarića zaista možemo nazvati pjesnikom djetinjstva mnogih generacija. Mnogi od nas moći će napamet odrecitirati barem prve stihove njegovih pjesama Voćka poslije kiše, Slap ili Balada iz predgrađa, što svjedoči ne samo o bezvremenosti Cesarićevih riječi već i o utjecaju koji je imao na hrvatsku poeziju i kulturu općenito.
Teme njegove lirike često su gradski i seoski krajolici, ali progovara i o socijalnim prilikama u svome društvenom okruženju. Svojim izborom riječi i posvećenosti detaljima Cesarić u čitateljevoj mašti pobuđuje iznimno živopisne slike unatoč površinskoj jednostavnosti jezika, a njegovi stihovi imaju izrazitu ritmičnost i muzikalnost. Odaju čovjeka koji je duboko tužan i melankoličan, razočaran stanjem društva i siromaštvom koje ga okružuje, no i duboko očaranog ljepotom prirode u kojoj pronalazi nadu i olakšanje.
Ovaj izniman umjetnik umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980. godine
