Rođen Martin Luther
1483. godine u Eislebenu rođen je Martin Luther, njemački svećenik, teolog i jedan od glavnih aktera protestantske revolucije.
1483. godine u Eislebenu rođen je Martin Luther, njemački svećenik, teolog i jedan od glavnih aktera protestantske revolucije.
10. studenog 1483. godine u Eislebenu rođen je Martin Luther, njemački svećenik, teolog i jedan od glavnih aktera protestantske revolucije. Svoju mladost proveo je u Mansfeldu, a fakultet je upisao u Erfurtu, tadašnjem najboljem njemačkom sveučilištu. Iako postoje različite varijacije njegova prezimena, od Lüder/Luder do Lother, sam Martin se koristio prezimenom Luther. Ime je dobio po svetom Martinu jer je kršten na Martinje.
Tijekom školovanja su ga opisivali kao tihog, samozatajanog i inteligentnog studenta. Imao je izražen smisao za moral te je sa strahopoštovanjem slijedio pravila. Legenda o njegovu obraćenju nastaje 1505. godine i govori kako se mladi Luther, student pravnih znanosti i filozofije, vraćao na sveučilište kad ga je zatekla oluja. Ubrzo je u njegovoj neposrednoj blizini udario grom i odbacio ga nekoliko metara dalje. Iz straha je zavapio svetoj Ani kako će se zarediti ako ga sačuva. Naravno, Luther je neozlijeđen nastavio dalje. Kasnije je i on sam komentirao ovaj događaj i priznao kako je i prije razmišljao o opciji zaređenja, no ovaj događaj ga je dodatno potaknuo na ovakvu obavezu, na žalost njegova oca.
1507. godine službeno je zaređen, a godinu kasnije direktor wittenburškog sveučilišta poziva ga da predaje teologiju u tu novoosnovanu instituciju.
Luther se našao u vrtlogu reformacije već 1517. godine Čin koji ga je natjerao na to bila je popularna prodaja grijeha kojom je Crkva skupljala novac za svoje poslove, većinom izgradnju novih sakralnih elemenata ili renovaciju starih. Luthera je to duboko pogodilo jer je smatrao kako se grijesi ne mogu otkupiti, već se grešne duše moraju iskreno pokajati. Svećenici kao Božji poslanici na zemlji nisu postavljeni da od ljudi uzimaju novac za taj čin, već su tu da pruže utjehu izgubljenima. Tako je Luther napisao biskupu prigovor na ove činove i priložio mu ono što je danas poznato pod nazivom „95 teza”. U njima je izložio kako nije pošteno da Crkva, koja je bogatija od ostatka svijeta, na ovaj način pljačka stanovnike i kako oprost ne može udijeliti nitko osim Boga. Luther nije želio zaratiti s Crkvom, već ukazati na neke pogreške i diskutabilne probleme. Uskoro su Teze s latinskog prevedene na njemački jezik te su se brzo raširile među stanovništvom.
1521. godine održan je sabor u Wormu na kojem je Lutheru ponuđena opcija da se odrekne rečenoga. Luther je kao čovjek od načela odbio učiniti to. Uslijed toga, Wormskim ediktom je izopćen iz crkve, a cijeli njegov nauk je osuđen i zabranjen. Utočište je našao u dvorcu u rodnom gradu, gdje je nastavio proučavati Bibiliju.
Ovo je bio samo početak Lutherova rada. Tijekom života je napravio vlastiti program katehizma, oženio se i dalje nastavio širiti svoju ideju o tome kako se Crkva treba odnositi prema vjernicima i što je ono na što se treba oslanjati. Luterani su i danas aktivni. Za njih je Biblija jedina knjiga koje se vjernici trebaju držati. U potpunosti niječu postojanje crkvenih zakona i ostalih tekstova koji se ne nalaze u Bibliji. Oprost grijeha je moguć samo uz direktno oproštenje od Boga, a s obzirom da su svi ljudi već unaprijed osuđeni na pakao, samo uz pomoć vjere mogu zaslužiti spasenje.