Rođen francuski kipar Auguste Rodin
Na današnji dan rođen je jedan od najvećih umjetnika svoga doba, francuski kipar August Rodin.

Na današnji dan rođen je jedan od najvećih umjetnika svoga doba, francuski kipar August Rodin.
François Auguste René Rodin, francuski kipar, rođen je na današnji dan, 12. studenog 1840. godine u Parizu.
Bio je jedan od najvećih, ali i jedan od vjerojatno najosporavanijih kipara svojega doba. Često su ga uspoređivali s Michelangelom.
Njegova umjetnost gotovo da i nema početka. U svojem je geniju anticipirao stoljeća razvoja trodimenzionalne umjetnosti i svoje vrijeme, pojavu impresionista s kojima gotovo istodobno stupa na svjetsku likovnu pozornicu.
- Studirao sam antiku, srednji vijek i prirodu. Nastojao sam dati odraz prirode. Interpretiram je kako je vidim, prema svom temperamentu, svom senzibilitetu, prema osjećajima koja u meni izaziva. -
Te riječi, kojima sam Rodin objašnjava svoj umjetnički stav na prijelomu stoljeća, objašnjavaju odbijanje na prijamnom ispitu na Akademiji likovnih umjetnosti, odbijanja na žiriju Salona, potpunu negaciju i napade, kao i opsesivan zanos obožavatelja i onih koji su zastupali dokidanje utvrđenih kiparskih pravila.
Oprečna su mišljenja bila izazvana nemirnim konturama njegovih skulptura, potragom za onim psihičkim, jedinstvenim elementom ljudskoga što ga je obilježio kao inovatora u vremenu maksimalne virtuoznosti obrade materijala i kiparskoga iluzionizma. Njegovim je ateljeom šetalo nekoliko modela istodobno, sve dok ga kakva gesta ili pokret ne bi nadahnuli na modeliranje. Brojne skice slikao je uglavnom ugljenom i perom.
Na Ulaznim vratima pariškog Muzeja dekorativne umjetnosti nadahnut Danteom radio je duže od tri i pol desetljeća. Zamišljena su kao korelat Ghibertijevim Rajskim vratima krstionice u Firenci. To djelo bilo je nadahnuće i za niz pojedinačnih skulptura: aktova ili skupina aktova.
Neka od njegovih najvećih djela imali smo prilike vidjeti ove godine na izložbama u Zagrebu i Splitu. Cijeli je njegov opus određen mitološkim i biblijskim prikazima, dok portreti prate Rodinov umjetnički razvoj od početka do smrti. Antologijska Rodinova djela Poljubac, Mislilac i Tajna, u potpunosti su suprotstavljena dotadašnjim kanonima i utiru put naraštajima kipara. Među mnogobrojnim Rodinovim modelima ističu se Balzac, Hugo i Bernard Shaw.
Poznata je njegova skulptura Građani Calaisa, koja je potvrdila Rodinov status najuspješnijeg i najutjecajnijeg europskog kipara s kraja 19. stoljeća. Izražajna skupina ljudi koja je prilikom postavljanja u Calaisu bila osporavana i negirana, jedna je od nezaobilaznih Rodinovih skulptura.
Građani Calaisa, FOTO: wikipedia.org
Ovim je spomenikom želio obilježiti događaj iz Stogodišnjeg rata. godine 1347. godine engleski je kralj Edward III. poštedio grad Calais u zamjenu za pogubljenje šest vodećih građana odjevenih u vreće, s konopcima oko struka umjesto remenja, i ključevima grada. Rodin je prikazao šest dobrovoljaca kako se spremaju predati neminovnoj smrti. Naručitelji spomenika, vlasti grada Calaisa, nisu bili zadovoljni, jer je umjesto mirnih i idealiziranih likova Rodin prikazao obične ljude u različitim pozama suzdržanosti i očaja. Pretjerao je u prikazivanju njihovih izraza lica, ekspresivno im izdužio ruke, uvećao šake i stopala, te ih ogrnuo u nezgrapne debele halje u pokušaju da prikaže ne samo kako su izgledali u posljednjim trenucima života, nego kako su se zasigurno i osjećali koračajući polako u smrt.
Skulptura Građani Calaisa utjelovljuje i njegov život i njegova kiparska polazišta u kojima nastoji eliminirati reprezentativnost, a svjetlost uključiti u djelo kao izvor životne energije. Sam je to najbolje obrazložio riječima:
- Skulptura je umjetnost ispupčenja i udubljenja, umjetnost oblika u igri svjetlosti i sjene. -
Auguste Rodin umro je u Meudonu, 17. studenoga 1917.