Prva nedjelja došašća
Zbog svih sadržaja koji se za vrijeme obilježavanja adventa nude u našim gradovima, lako se zaborave njegovo značenje i porijeklo.
Zbog svih sadržaja koji se za vrijeme obilježavanja adventa nude u našim gradovima, lako se zaborave njegovo značenje i porijeklo.
Današnjom nedjeljom u crkvenoj liturgijskog godini započinje došašće ili advent. Razdoblje je u kojem se pripremamo za Božić. Riječ advent dolazi od latinskog glagola advenio, advenire koji znači dolaziti. Od tog glagola nastala je imenica adventus koja znači dolazak. Prema tome, došašće je vrijeme iščekivanja dolaska Isusa Krista (adventus Domini).
Došašće započinje nedjeljom koja je najbliža 30. studenom i traje četiri tjedna (u četvrtom tjednu se slavi Božić). No, nije uvijek bilo tako. Nije sigurno kada je započelo obilježavanje došašća. Jedan od najstarijih dokaza o točnoj dužini i pripremi za slavljenje Božića potječe iz petog stoljeća. Oko 480. godine biskup Perpetuo iz Toursa u Franačkoj (današnja Francuska) proglasio je post tri puta tjendo počevši od blagdana svetog Martina pa sve do Božića. Nije moguće znati je li biskup Perpetuo uspostavio novi običaj ili je on već postojao, a biskup je samo zahtijevao da se poštuje.
Tijekom sljedećih stoljeća taj običaj se mijenja i širi iz Franačke. U katoličkoj crkvi u 11. stoljeću prihvaćeno je da što došašće traje četiri tjedna što je ostalo do danas. Kroz godine se ponešto promijenio karakter došašća te se danas u tome razdoblju naglasak stavlja na iskreno kajanje za grijehe i propuste. Na taj način se priprema za Kristovo rođenje, ali i na radosno iščekivanje Božića, dok post više nije obavezan.
Jedan od glavnih simbola došašća je adventski vijenac. Među germanskim narodima je u razdoblju prije širenja kršćanstva zabilježena pojava vijenaca s upaljenim svijećama. Izrađivani su u zimsko vrijeme kao znakovi nade i očekivanja sunčanih dana proljeća. U srednjem vijeku su te simbole svjetlosti i nade preuzeli kršćani te su oni postali dio njihove tradicije.
Zanimljivo je da se izumiteljem modernog adventskog vijenca (kakvog poznajemo danas) navodi teolog Johann Hinrich Wichern koji je 1839. godine u domu za siromašnu djecu – Das Rauh Haus –postavio drveni vijenac na kojem su bile položene četiri bijele svijeće za četiri nedjelje adventa. Između njih stajale su crvene svijeće za ostale dane u tjednu. Time je djeci uljepšao boravak u domu, ali i pokrenuo ceremoniju paljenja adventskih svijeća.
Danas adventski vijenci postoje u raznim veličinama i oblicima, ali na svakome od njih se nalaze četiri svijeće za četiri nedjelje došašća. One simboliziraju temeljne kršćanske vrijednosti: mir, vjeru, ljubav i nadu. Paljenje prve svijeće na adventskim vijencima na gradskim trgovima predstavlja uvod u bogat program obilježavanja adventa.
Tako su Zagrepčani već jučer prisustvovali paljenju prve svijeće na Trgu bana Jelačića. Time je službeno započela manifestacija Advent u Zagrebu. Ove godine adventsko vrijeme obilježava se posebnim programom u Osijeku koji, osim kulturno-umjetničke, ima i bogatu gastronomsku ponudu. Posjetitelji će moći kušati najveću slavonsku tortu u Hrvatskoj. Manifestacija Rijeka Advent nudi bogat božićno-novogodišnji sajam u centru grada te prigodne programe i predstave za djecu. U Splitu danas započinje Gastroadvent na kojem će posjetiteljima biti ponuđena prigodna jela na temu božićnih blagdana.
U spomenutim programima možda je teško vidjeti izvorni karakter došašća te se čini da su post i pokora zadnji na umu. Ipak, treba navesti da osim materijalne postoji i duhovna priprema za Božić te se u crkvama održavaju mise zornice, posebne molitve i duhovne obnove.
