Padom Bastille započela je Francuska revolucija
"Liberté, égalité, fraternité" riječi su koje nas podsjećaju na Francusku revoluciju koja je počela na današnji dan prije 228 godina kada je nezadovoljan narod osvojio zloglasni zatvor Bastilleu.
"Liberté, égalité, fraternité" riječi su koje nas podsjećaju na Francusku revoluciju koja je počela na današnji dan prije 228 godina kada je nezadovoljan narod osvojio zloglasni zatvor Bastilleu.
Do ljeta 1789. godine Francuska se sve više bližila revoluciji radi neravnoteže između gospodarskih prilika i političkih ustanova, ali i težnje vlasti za novčanim oporezivanjem posjeda. Poznati su nam scenariji sukoba plemstva i građana, razni ustanci radi nestašice kruha i rasta nezaposlenosti. Tadašnji vojni guverner, Bernard-René Jordan de Launay bojao se kako će tvrđava biti meta za revolucionare te je tražio pojačanje. 12. srpnja kraljevski je autoritet prebacio 250 bačvi baruta u Bastilleu i de Lunay je doveo ljude u masivnu tvrđavu i podigao dva pokretna mosta.
IZVOR: Wikimedia
U zoru 14. srpnja, velika gomila ljudi naoružana mušketama, mačevima i raznim improviziranim oružjem počela se okupljati oko Bastille. De Launayjevi ljudi mogli su držati rulju vani. Međutim, kako je sve više i više pariških revolucionara i buntovničkih trupa jurišalo i pritjecalo na Bastilleu, s vremenom ju je rastavilo, te je tada Launay podigao bijelu zastavu kao simbol predaje nad utvrdom. De Launay i njegovi ljudi odvedeni su u zatočeništvo, barut i topovi iz tvrđave su zaplijenjeni, a sedam zatvorenika je bilo oslobođeno. Umjesto dovođenja u Hotel de Ville, revolucionari su odveli de Launaya i ubili ga.
IZVOR: Wikimedia
Ovaj dramatični čin označio je početak francuske revolucije, desetljeće političkih nemira i terora u kojima je kralj Luj XVI. bio svrgnut s još oko deset tisuća ljudi, uključujući i njegovu ženu Mariju Antoanetu. Zanimljivo je kako je kralj na taj dan u svojem dnevniku napisao Rien, odnosno "ništa". Važno je prisjetiti se onih stvari koje je Francuska revolucija donijela, a to su ukinuće feudalizma i napuštanje monarhije kao oblika vlasti, Deklaracija o pravima čovjeka i građana, dolazak klera pod vlast države, organizacija političkih stranaka, a danas se ona pak obilježava kao državni praznik.
