Na današnji dan
Ove godine 69 osoba u RH inficirano HIV-om; evo tko se treba testirati, zašto i gdje
Od ukupnog broja oboljelih od HIV-a u Hrvatskoj ove godine, 12 je osoba već bilo u zadnjem stadiju zaraze. Stoga, povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a donosimo osnovne informacije o razlici između HIV-a i AIDS-a te otkrivamo tko bi se trebao testirati, ali i zašto je važno boriti se protiv predrasuda.
Od ukupnog broja oboljelih od HIV-a u Hrvatskoj ove godine, 12 je osoba već bilo u zadnjem stadiju zaraze. Stoga, povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a donosimo osnovne informacije o razlici između HIV-a i AIDS-a te otkrivamo tko bi se trebao testirati, ali i zašto je važno boriti se protiv predrasuda.
Prvoga dana u prosincu obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a – sindroma stečenog nedostatka imuniteta. I dandanas stigmatiziraju se osobe koje boluju od te bolesti, no mnogi još uvijek ne znaju što je to točno AIDS ni koja je razlika između HIV-a i AIDS-a. S obzirom na to da edukacija o bolesti i virusu spašava živote, u nastavku donosimo nekoliko ključnih informacija.
Što je HIV?
HIV je virus humane imunodeficijencije, uzrokuje slabosti i nesposobnost obrambenog sustava organizma. Jednom kada uđe u tijelo oštećuje imunitet, napada obrambene stanice i time onemogućuje tijelu da se brani od bolesti.
Što je HIV?
HIV je virus humane imunodeficijencije, uzrokuje slabosti i nesposobnost obrambenog sustava organizma. Jednom kada uđe u tijelo oštećuje imunitet, napada obrambene stanice i time onemogućuje tijelu da se brani od bolesti.
Što je AIDS?
AIDS je bolest uzrokovana virusom HIV, odnosno to je skupina bolesti koja se javlja u krajnjem stadiju infekcije HIV-om kao posljedica oštećenja imuniteta. Prema nekim saznanjima, mogu proći godine, čak i 10-15, dok dođe do konačnog stadija infekcije HIV-om, odnosno do samog AIDS-a.
Koji su simptomi AIDS-a i infekcije HIV-om?
Zapravo je jedini način da budete sigurni da ste zaraženi HIV-om taj da se testirate jer se kod velikog broja ljudi simptomi uopće ne pojave dok nije prekasno. Ipak, ako se slučajno pojave ranije, simptomi su često sljedeći:
- nagli gubitak težine
- suhi kašalj
- ponavljajuća groznica
- jako noćno znojenje
- neobjašnjivi umor
- otečene limfne žlijezde na vratu ili ispod pazuha i/ili u preponama
- dugotrajni proljev
- bijele točke i ranice kojima nije poznat uzrok na području usta i/ili grla
- crvene ili smeđe mrlje na koži ili u sluznici usta
- gubitak pamćenja, depresija itd.
Kako se (ne) možete zaraziti?
Tri su načina prijenosa HIV-a: nezaštićeni spolni odnos (oralni, vaginalni i analni) sa zaraženom osobom, izravni unos zaražene krvi u tijelo nezaražene osobe, vertikalni prijenos sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
Međutim, ono je što vrlo bitno istaknuti i na što upozorava Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije s obzirom na stigmatiziranje oboljelih u društvu, načini su na koje se HIV ne može prenijeti:
Tri su načina prijenosa HIV-a: nezaštićeni spolni odnos (oralni, vaginalni i analni) sa zaraženom osobom, izravni unos zaražene krvi u tijelo nezaražene osobe, vertikalni prijenos sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
Međutim, ono je što vrlo bitno istaknuti i na što upozorava Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije s obzirom na stigmatiziranje oboljelih u društvu, načini su na koje se HIV ne može prenijeti:
- ne prenosi se uobičajenim međuljudskim kontaktima, rukovanjem, grljenjem
- ne prenosi se u kontaktu s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu
- ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna; isto tako, ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine
- ne prenosi se šmrcanjem, kašljanjem i kihanjem
- ne prenosi se raznim tretmanima za uljepšavanje
- ne prenosi se intimnim kontaktima kao što je: milovanje, ljubljenje usnicama, petingom, masturbacijom
- ne može se prenijeti ni preko domaćih ili divljih životinja, a ni ubodom insekata.
Simptomi AIDS-a najčešće su razne infekcije, tumori, osip, glavobolja, ponekad poremećaji govora, smanjenje intelektualnih funkcija, oticanje zglobova i bol u zglobovima, bol u prsima, leđima, trbuhu, svrbež kože, osjetljivost na svjetlo itd.
Kako se zaštititi i kada se testirati?
Najbolji je način, naravno, apstinencija, ali ako ste spolno aktivni, najbolji su način zaštite prezervativi kada se koriste pravilno. Također, od iznimne je važnosti da spolne odnose imate s osobama čiji HIV-status znate i čija vam je seksualna povijest poznata, odnosno da ne mijenjate partnere te da vaš partner ne mijenja partnere.
Testiranje se preporuča osobama koje su imale veći broj spolnih partnera, odnose sa stranim državljanima, prostitutkama i općenito osobama o kojima ne znaju dovoljno i to ako se radilo o nezaštićenom ili neadekvatno zaštićenom odnosu. Također, trebaju se testirati osobe koje su se intravenski, intramuskularno ili potkožno ubole na već rabljene igle i šprice. Testirati biste se trebali i ako ste imali spolni odnos bez prezervativa s osobom čiji HIV-status ne znate te ako ste imali u životu neku spolno prenosivu bolest kao što su HPV, sifilis, gonoreja itd.
Bitno je znati da postoji i razdoblje koje mora proći kako bi osoba počela proizvoditi protutijela na HIV, tzv. period prozora, pa se ona mogu dokazati kod većine osoba u prvih mjesec dana nakon zaraze, a kod svih ljudi tri mjeseca od zaraze.
Kako se zaraza liječi?
Ne postoji lijek, no ključno je rano otkrivanje zaraze HIV-om kako bi se smanjila smrtnost. Kada se virus otkrije dovoljno rano, primjenjuje se antiretrovirusna terapija pa zaražene osobe mogu živjeti gotovo normalno dugo kao i svi drugi.
Koliko je zaraženih u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do sredine studenog ove godine zabilježeno 1819 osoba zaraženih HIV-om. Od ukupnog je broja zaraženih čak 1618 muškaraca i 201 žena.
Samo u 2020. godini zaraženo je 69 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, pri čemu je 12 osoba oboljelo od AIDS-a, a 11 je osoba zaraženih HIV-om preminulo, od toga 5 koji su imali AIDS. Među 69 zaraženih, 60 je muškaraca. Kod 51 osobe vjerojatno je riječ o muškom homoseksualnom odnosu, kod 11 osoba riječ je o heteroseksualnom odnosu, kod tri osobe riječ je o injektiranju droga, a u jednom slučaju radi se o prijenosu s majke imigrantice na dijete, dok kod tri slučaja nije utvrđen put prijenosa.
Zašto je bitno razbijati predrasude i protiviti se stigmama?
Svojim stavovima, predrasudama i stigmama koje se temelje na nedostatku edukacije i nepoznavanju bolesti indirektno pridonosite potencijalnoj smrti zaraženih osoba jer se kolektivnim stigmatiziranjem i predrasudama dovodi do razvijanja osjećanja srama i krivnje među oboljelima, zbog čega osobe nerijetko odgađaju testiranje i tako si uskraćuju adekvatnu njegu i liječenje. Također, stigme i predrasude mogu utjecati na normalan život oboljelih u smislu da dovedu do uskraćivanja njihovih ljudskih prava i sloboda, da im uskrate pravo na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, pravo na rad i slično.
Stoga, umjesto predrasuda i stigmi, radije iskoristite današnji dan kako biste se prvo sami osvijestili, a zatim osvijestili i druge te se educirajte o HIV-u i AIDS-u. Popis centara u kojima se možete anonimno i besplatno testirati na HIV možete pronaći na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako se zaštititi i kada se testirati?
Najbolji je način, naravno, apstinencija, ali ako ste spolno aktivni, najbolji su način zaštite prezervativi kada se koriste pravilno. Također, od iznimne je važnosti da spolne odnose imate s osobama čiji HIV-status znate i čija vam je seksualna povijest poznata, odnosno da ne mijenjate partnere te da vaš partner ne mijenja partnere.
Testiranje se preporuča osobama koje su imale veći broj spolnih partnera, odnose sa stranim državljanima, prostitutkama i općenito osobama o kojima ne znaju dovoljno i to ako se radilo o nezaštićenom ili neadekvatno zaštićenom odnosu. Također, trebaju se testirati osobe koje su se intravenski, intramuskularno ili potkožno ubole na već rabljene igle i šprice. Testirati biste se trebali i ako ste imali spolni odnos bez prezervativa s osobom čiji HIV-status ne znate te ako ste imali u životu neku spolno prenosivu bolest kao što su HPV, sifilis, gonoreja itd.
Bitno je znati da postoji i razdoblje koje mora proći kako bi osoba počela proizvoditi protutijela na HIV, tzv. period prozora, pa se ona mogu dokazati kod većine osoba u prvih mjesec dana nakon zaraze, a kod svih ljudi tri mjeseca od zaraze.
Kako se zaraza liječi?
Ne postoji lijek, no ključno je rano otkrivanje zaraze HIV-om kako bi se smanjila smrtnost. Kada se virus otkrije dovoljno rano, primjenjuje se antiretrovirusna terapija pa zaražene osobe mogu živjeti gotovo normalno dugo kao i svi drugi.
Koliko je zaraženih u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do sredine studenog ove godine zabilježeno 1819 osoba zaraženih HIV-om. Od ukupnog je broja zaraženih čak 1618 muškaraca i 201 žena.
Samo u 2020. godini zaraženo je 69 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, pri čemu je 12 osoba oboljelo od AIDS-a, a 11 je osoba zaraženih HIV-om preminulo, od toga 5 koji su imali AIDS. Među 69 zaraženih, 60 je muškaraca. Kod 51 osobe vjerojatno je riječ o muškom homoseksualnom odnosu, kod 11 osoba riječ je o heteroseksualnom odnosu, kod tri osobe riječ je o injektiranju droga, a u jednom slučaju radi se o prijenosu s majke imigrantice na dijete, dok kod tri slučaja nije utvrđen put prijenosa.
Zašto je bitno razbijati predrasude i protiviti se stigmama?
Svojim stavovima, predrasudama i stigmama koje se temelje na nedostatku edukacije i nepoznavanju bolesti indirektno pridonosite potencijalnoj smrti zaraženih osoba jer se kolektivnim stigmatiziranjem i predrasudama dovodi do razvijanja osjećanja srama i krivnje među oboljelima, zbog čega osobe nerijetko odgađaju testiranje i tako si uskraćuju adekvatnu njegu i liječenje. Također, stigme i predrasude mogu utjecati na normalan život oboljelih u smislu da dovedu do uskraćivanja njihovih ljudskih prava i sloboda, da im uskrate pravo na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, pravo na rad i slično.
Stoga, umjesto predrasuda i stigmi, radije iskoristite današnji dan kako biste se prvo sami osvijestili, a zatim osvijestili i druge te se educirajte o HIV-u i AIDS-u. Popis centara u kojima se možete anonimno i besplatno testirati na HIV možete pronaći na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY