Odbio s Beatlesima adaptirati Gospodara prstenova, a svejedno ga pamtimo kao redateljskog velikana

Prošlo je točno 22 godine od smrti ovog velikana filmske umjetnosti, no Stanley Kubrick i dalje vlada listama najboljih filmova ikad objavljenih. Rođen u Bronxu davne 1928. i slavljen zbog svog specifičnog pristupa filmu, u mladosti nije bio pretjerano zainteresiran za obrazovanje. Svoj fokus rano usmjerava ka umjetnosti, točnije fotografiji. Već sa 17 godina počinje raditi kao fotograf u američkom časopisu Look, što mu donosi 4 godine putovanja po zemlji kako bi za časopis pribavio potrebne fotografije.

1950. radi na svom filmskom prvijencu Day of The Fight što ga navodi da se u karijeri posveti upravo filmu. Uz financijsku pomoć obitelji 1953. objavljuje i prvi dugometražni film Strah i želja. Do većeg uspjeha proći će 9 godina kad će Kubrick na filmsko platno adaptirati kontroverznu novelu Vladimira Nabokova iz 1955. zvanu – Lolita. S ovom adaptacijom Kubrick će nizati samo hitove i utemeljiti svoju ulogu kao režiserski genije.

Za života režirao je svega 16 filmova među kojima su: Dr.Strangelove (1964), 2001: Odiseja u svemiru (1968), Paklena naranča (1971), Isijavanje (1980) te Oči širom zatvorene (1999). A povodom obljetnice njegove smrti, donosimo manje poznate informacije o njemu.

U mladosti se zaljubio u popularni sport za mozak. Imao je i želju postati master u šahu te bi nerijetko na setu svoje kolege pozvao na partiju u kojoj bi dakako pobijedio.

Strah od letenja pratio ga je kroz život. To prepisuje čestom slušanju kontrole leta na aerodromu Heathrow zbog čega je preporučio i svom prijatelju glumcu Malcolmu McDowellu (Paklena naranča, 1971) da izbjegava letenje.

Bio je veliki zaljubljenik u sport općenito, osobito američki nogomet zbog čega bi mu njegovi američki prijatelji snimali utakmice te slali u Veliku Britaniju gdje je živio. Osim toga, volio je popratiti sitkome kao što su to Seinfeld (1989) i The Simpsons (1989).

Ako je vjerovati njegovom bliskom prijatelju Michaelu Herru, Kubrick je film Kum (1972) pogledao više od 10 puta te ga je smatrao jednim od najboljih ikad snimljenih.

1963. američka publikacija Cinema pitala ga je da sastavi listu svojih najdražih filmova. Na njoj su se našli: Dangube (1953), Wild Strawberries (1967), Građanin Kane (1941), Blago Sierra Madre (1948), Svjetla velegrada (1931), Henrik V (1944.), Noć (1961), The Bank Dick (1940), Roxie Heart (1942) i Anđeli pakla (1930).

U svojoj školskoj karijeri nije se iskazao kao marljiv učenik, zbog čega kasnije nije studirao. No, unatoč tome povremeno bi slušao predavanja na Columbia Universityju.

Čak je 7 njegovih filmova nominirano za prestižnu nagradu Oscar, od čega je on kao režiser nominiran 4 puta za redom.

Bio je strastveni pušač do svojih 40-ih, kada je odlučio napustiti ovu nezdravu naviku. Također, nije ni bio veliki ljubitelj alkohola i vrlo rijetko bi ga mogli vidjeti kako ga konzumira.

Slovio je za velikog perfekcionista i ekscentrika zbog čega njegovi kolege nisu bili pretjerano iznenađeni kad bi ih zvao više puta u sva doba dana i noći kako bi izložio ideje koje ima. Osim toga, bio je noćna ptica te je vrlo malo spavao.

Entertainment Weekly proglasio ga je 23. najboljim režiserom svih vremena, iako u usporedbi s ostalima ima najmanji broj snimljenih filmova.

Bio je poznat kao ljubitelj životinja te je u trenutku smrti imao sedam zlatnih retrivera, jednog zapadnoškotskog bijelog terijera, jednog škotskog terijera, osam mačaka i četiri magarca.

Iako je slovio za vrlo rigoroznog poslodavca koji zahtjeva točnost i preciznost, za vrijeme snimanja Isijavanja (1980) pokazao se vrlo brižnim prema Danny Lloydu, koji je u to vrijeme imao samo 8 godina. Kako bi ga zaštitio od pravog žanra koji su snimali, uvjerio ga je kako snimaju samo još jednu dramu o obitelji koja živi u hotelu. Istina je dakako bila puno mračnija ako uzmemo u obzir da ovo ostvarenje slovi za jedan od najboljih horora svih vremena.

Kada su prvi put prodana prava za Gospodara prstenova J.R.R. Tolkiena u Ameriku, Kubricku su pristupili, ni manje ni više, nego Beatlesi sa željom da upravo on režira filmsku adaptaciju knjige. U filmu bi, naravno, glumili oni, no on je odbio adaptirati tako popularno djelo.

O njegovom perfekcionizmu svjedoči ulazak u Guinessovu knjigu rekorda za najduže kontinuirano snimanje od čak 15 mjeseci za Oči širom zatvorene (1999). U tom istom filmu Tom Cruise morao je kroz vrata proći 97 puta prije nego što je Kubrick bio zadovoljan snimljenim kadrom.

Iako Kubrickov fan, Stephen King, ujedno i autor Isijavanja, nije bio zadovoljan njegovom adaptacijom djela na velike ekrane, smatrao je kako je film prožet nepotrebnom hladnoćom te klaustrofobičnim terorom, dok su ostali dijelovi filma jednostavno nedovoljno dobri. Također nije bio oduševljen Jack Nicholsonom u glavnoj ulozi.