Najveći borac za ljudska prava dobio Nobelovu nagradu za mir
Martin Luther King Jr, jedan od najvećih američkih aktivista i zagovornika građanskih prava crnaca, na današnji je dan dobio Nobelovu nagradu za mir, zapisavši se tako u povijest kao najmlađi dobitnik.
Martin Luther King Jr, jedan od najvećih američkih aktivista i zagovornika građanskih prava crnaca, na današnji je dan dobio Nobelovu nagradu za mir, zapisavši se tako u povijest kao najmlađi dobitnik.
Jedan od najvećih američkih aktivista i najpoznatiji borac za rasnu jednakost, Martin Luther King Jr, na današnji je datum 1964. godine dobio Nobelovu nagradu za mir te se time upisao u povijest kao najmlađi dobitnik ove prestižne titule. Povijest ga pamti kao jednog od najžustrijih i najnepokolebljivijih boraca za građanska prava američkih crnaca, a brojnim se svojim govorima uvrstio i u red najistaknutijih govornika svijeta. Na njega je godine 1967. izvršen atentat te je preminuo od posljedica zadobivenih ozljeda, a dan prije toga održao je govor u kojemu je tvrdio da mu je Bog pokazao Obećanu zemlju u koju će ući crnci.
Martin King rođen je 15. siječnja 1929. godine u Atlanti, a otac mu je dodao ime Luther iz počasti prema poznatom protestantskom vođi. Otac mu je bio svećenik, a Martin je zbog izuzetne nadarenosti krenuo na studij tri godine ranije nego što je uobičajeno te je, nakon stečene diplome iz sociologije, krenuo u sjemenište i na koncu stekao doktorat iz teologije, posebno se usredotočivši na filozofiju religije. Na studiju se i zaljubio u svoju buduću suprugu, Corettu Scott, s kojom je imao četvero djece.
FOTO: Wikipedia
Prvu je službu započeo u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Alabami, a kad se zaredio, imao je samo 25 godina. 5. prosinca 1955. godine označava prekretnicu u njegovu životu. Naime, te je večeri održao prvi govor kao uvod u bojkot autobusa, a koji ga je učinio iznimno popularnom, medijskom ličnošću te tada i prekida dotad miran svećenički život i kreće u borbu koja će ga odvesti i u smrt. Iako je govor ujedinio crnce i označio početak pokreta za njihova građanska prava, Kingu je donio samo nevolje. Od tada je obasipan uvredama i anonimnim prijetnjama, dobivao je anonimne telefonske pozive, a sve je eskaliralo pokušajem ubojstva bacanjem bombe u njegovu kuću i spaljivanjem crkve u kojoj je služio. Uskoro odustaje od službe te se povlači u mirniji život.
Unatoč svim nedaćama koje su ga snašle, King nikad nije odustao od vlastitih uvjerenja i svoje borbe. godine 1963. bio je jedan od vođa Marša na Washington i tom je prilikom njegov najpoznatiji govor, I have a dream, kojim se zalaže za prestanak rata u Vijetnamu, slušalo više od 250 000 ljudi. Drugi je govor po kojemu ga svijet pamti onaj koji je u New Yorku održao godinu dana prije kobnog atentata i kojim napada američku politiku u Vijetnamu zbog brojnih žrtava. Posljednjim je govorom, naslovljenim Bio sam na vrhu planine i održanim samo dan prije smrti, objasnio da mu je Bog objavio Obećanu zemlju u koju on neće stići, ali njegov narod hoće.
Sretan sam i ne bojim se nikoga jer sam vidio slavu i dolazak Gospodina. – naglasio je King u govoru održanom 3. travnja 1968. godine Dan nakon toga ubijen je hitcem iz snajpera na balkonu hotelske sobe. Kobni je hitac ispalio James Earl Ray. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan:
Free at last,
free at last,
thank God almighty
I'm free at last.
Godine 1977. posthumno je dobio Predsjedničku medalju slobode, a 2004. dobio je Kongresnu zlatnu medalju. U Londonu u sklopu Westminsterske opatije postoji serija kipova koji predstavljaju mučenike 20. stoljeća, a među kojima se nalazi i njegov kip. King je naglašavao kako želi nahraniti gladne, obući gole i ljubiti čovječanstvo, a svojim se radom i nesebičnim zalaganjem zauvijek upisao u povijest kao čovjek kojega je čovječanstvo najviše ljubilo. Njegov je doprinos borbi za građanska prava crnaca bio kotačić koji je pokretao povijest, a njegove su ga riječi nadživjele i ostat će vječni podsjetnik na ljubav i pravednost koje je pokušao omogućiti i donijeti svima.
