Dolazak mudrog vođe i ljubitelja učenja na prijestolje Carstva
Jedan od najdugotrajnijih vladara u povijesti Osmanskog Carstva na prijestolje je došao na današnji dan, 30. rujna 1520. godine. Njegova je vladavina obilježena ekspanzijom Carstva, reformama, ali i umjetnošću, čime je Carstvu osigurao uspon i epitet zlatnoga doba koji je teško bilo nadmašiti godinama kasnije.
Jedan od najdugotrajnijih vladara u povijesti Osmanskog Carstva na prijestolje je došao na današnji dan, 30. rujna 1520. godine. Njegova je vladavina obilježena ekspanzijom Carstva, reformama, ali i umjetnošću, čime je Carstvu osigurao uspon i epitet zlatnoga doba koji je teško bilo nadmašiti godinama kasnije.
Na današnji dan, 30. rujna 1520., nakon smrti sultana Selima I., na prijestolje Osmanskog carstva dolazi njegov sin Sulejman I. Veličanstveni, Sulejman Kanunije, najduže vladajući sultan, za čije je vlasti Carstvo doseglo svoj vrhunac.
Rođen je 6. studenog 1494. godine u Trabzonu, u Turskoj. Vladao je 46 godina, od 1520. do 1566. godine, a njegova je vladavina opisana kao nezaboravna epoha Carstva kada je dosegla vrhunac koji je kasnije bilo teško nadmašiti. Europski su ga pisci nazivali veliki i veličanstveni, a kod drugih je ostao poznat kao Kanuni, odnosno zakonodavac, ali i gospodar vlastitog stoljeća. Još dok je bio mlad, njegov se otac pobrinuo za Sulejmanovo obrazovanje, pa je tako proučavao povijest, znanost, književnost, teologiju, ratne taktike i vještine. Kad je sultan Selim I. preminuo, 1520. godine, naslijedio ga je bez pogovora drugih jer je u njihovim očima viđen kao ozbiljan i hrabar čovjek. I sam opis ovog vladara od strane mletačkog poslanika Bartolomea Contarinia govori o očekivanjima Sulejmana kao vladara:
– On ima 26 godina, visok je, ali žilav, ali rumene boje lica. Njegov vrat je malo predug, njegovo lice usko, a nos orlovski. Ima malu bradu; pored svega ima veoma prijatan izgled, iako njegova boja kože ipak naginje ka bijeloj. Govori se da je mudar vođa, ljubitelj učenja, i svi ljudi očekuju samo dobro tokom njegove vladavine. –
Za svoje vladavine, poduzeo je oštre vojne kampanje kojima je proširio opseg Carstva, ali je ujedno i nadgledao razvoj onoga što se danas smatra najvećom karakteristikom otomanske civilizacije, i to u poljima prava, književnosti, umjetnosti i arhitekture. Počeo je vladavinu vojnim pothvatima protiv kršćanskih sila u središnjoj Europi i na Mediteranu, pa je tako već 1521. godine osvojio Beograd, Rod 1522. godine, na Mohačkom polju u kolovozu 1526. godine porazio je ugarske vojne snage te kralja Ludovika II. Gradio je jake utvrde kako bi obranio zauzeta mjesta od kršćana te je oplemenjivao gradove džamijama, mostovima, akveduktima i drugim javnim građevinama.
Sulejmanov potpis; IZVOR: Wikimedia
Zapamćen je kao veoma milostiv i pošten vladar. Pisao je pjesme koje se smatraju jednima od najljepših u islamskome svijetu, a istovremeno je podržavao i podupirao vojsku umjetnika, vjerskih mislioca i filozofa kojom je zasjenio i najučenije europske dvorove. Poznavaoc umjetnosti i arhitekture, nadareni zlatar i pjesnik odigrao je važnu ulogu u razvoju Carstva na poljima umjetnosti, arhitekture i književnosti obilježavajući tako jedno zlatno doba, nakon čega se samo Carstvo suočilo s dekadencijom.
