150. rođendan dvostruke nobelovke koja je ženama otvorila vrata znanosti
– Ja sam jedna od onih koji, poput Nobela, misle da će čovječanstvo iz novih otkrića izvući više dobra nego zla. – riječi su Marije Skłodowske Curie.
– Ja sam jedna od onih koji, poput Nobela, misle da će čovječanstvo iz novih otkrića izvući više dobra nego zla. – riječi su Marije Skłodowske Curie.
Dok se u današnjem svijetu ženama kao primjer postavlja Kim Kardashian, pravi primjer trebala bi biti prva žena i jedina osoba u povijesti koja je dobila dvije Nobelove nagrade za dvije različite znanstvene discipline, fiziku i kemiju – Marie Skłodowska Curie. Rođena na današnji dan prije 150 godina, pobila je mnoge stereotipe kako o ženama, tako i o Slavenima kao znanstvenicima. Uvijek je bila nepokolebljiva i svjesna da dijamanti nastaju samo pod pritiskom.
Ova Poljakinja s francuskom adresom nije imala bajan život. U prvim godinama života umrle su joj sestra i majka. Unatoč tome bila je toliko uporna i radikalna u svojoj odluci da upija znanje da je odbijala jesti i spavati samo kako bi što više naučila. Iako se silno trudila, nije mogla upasti na sveučilište jednim dijelom zbog ruske odmazde Poljskoj i nevolja koje su zadesile Poljake tada, ali najveći joj je grijeh bio to što je bila žena. Kad su je zbog spola odbili na sveučilištu, dobila je živčani slom. Napokon puno godina upisala se na Sveučilište u Sorboni gdje je studirala kemiju i fiziku. Na studiju je bila toliko dobra da je kasnije postala prva žena predavač na tom prestižnom pariškom sveučilištu. Bila je prva članica pariške Académie de médicine od 1922. te prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu.
Kako to često biva, na fakultetu je upoznala ljubav svog života – Pierrea Curieja koji je također predavao na Sorboni. Zajedno su proučavali radioaktivne tvari te su nakon nekoliko godina imali i svoja prva otkrića. Novi element polonij nazvali su po Poljskoj, a radij je dobio takvo ime zbog svoje radioaktivnosti. Za ta su otkrića dobili zajedničku Nobelovu nagradu za fiziku. To je bila prva nagrada dodijeljena bračnom paru. Ako ovo nije relationship goal, onda ne znamo što je.
Tijekom Prvog svjetskog rata zagovarala je upotrebu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika. U svojim kasnijim godinama bila je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza. Putovala je po svijetu i skupljala novac za unaprjeđenje znanosti. Kasnije je i sama umrla od leukemije, posljedice bavljenja radioaktivnim tvarima.
Povijest se ponovila kada je njezina starija kći Irène Joliot-Curie zajedno sa svojim mužem dobila Nobelovu nagradu za kemiju 1934. te nastavila ovaj lijepi niz znanstvenih parova. Marija je svoje ime posudila jednom planetoidu (7000 Curie) i radioaktivnom mineralu sklodovskitu, a u čast bračnomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri, kemijski element kurij i radioaktivni mineral kirit.
Za ovu ženu, madame, majku i znanstvenicu svi su imali samo riječi hvale, a i dandanas je predivan primjer besprijekorne požrtvovnosti, ženske znatiželje i meka srca. Stoga, izdvajamo nekoliko njenih inspirativnih citata:
– Život nije lagan za bilo koga od nas, ali što činiti? Moramo biti uporni i iznad svega imati povjerenje u same sebe. Moramo vjerovati da smo nadareni za nešto i da se to mora ostvariti. –
– Znanstvenik u svojem laboratoriju nije samo tehničar, on je i dijete koje se suočava s prirodnim fenomenima koji ga impresioniraju kao da su bajke. –
– Ja sam jedna od onih koji, poput Nobela, misle da će čovječanstvo iz novih otkrića izvući više dobra nego zla. –
– Često su me pitali, a posebno žene, kako sam uspjela pomiriti obiteljski život i znanstvenu karijeru. Moram reći da to nije bilo lako.–
– U znanosti se moramo zanimati za stvari, a ne za osobe. –
_(19341550566).jpg){kind=link}