LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Jeste li znali?

Stari hrvatski običaji uslijed adventa

Božićna euforija skoro je na vrhuncu. Većini su poznati današnji božićni običaji, no rijetki znaju kako je to izgledalo nekada.

Božićna euforija skoro je na vrhuncu. Većini su poznati današnji božićni običaji, no rijetki znaju kako je to izgledalo nekada.

Razdobljem adventa nazivaju se 4 četiri tjedna prije Božića, a prvim tjednom adventa počinje nova crkvena godina. Ta nova crkvena godina uglavnom pada oko blagdana Sv. Andrije (30. studenoga). Osim sv. Andrije, sv. Barbara i sv. Nikola također obilježavaju dolazak Božića, a njih troje se smatraju svecima koji nagovještaju Božić.

Pet dana prije Sv. Andrije, odnosno 25. studenoga, slavi se blagdan sv. Katarine koji se prema pučkim vjerovanjima u mnogim krajevima smatrao početkom adventa. U narodu je poznatija kao sv. Kata, a od tog dana zabranjene su svadbe i veselja. Uz to, označavala je zadnji dan jeseni i početak zime. Poznata je narodna uzrečica: – Sveta Kata – snig na vrata, Sveta Kate – pari k' ognju gnjate.

Dan svetog Andrije, osim što se smatra početkom adventa, obično je uza sebe vezao i proricanja o budućem ženiku, ali i o sudbini, što se definiralo tumačenjem snova.

Sudjelujte u kreativnom božićnom natjecanju u ukrašavanju božićnih drvaca


Danas su najpoznatiji vjesnici Božića sv. Nikola, sv. Lucija. i sv. Barbara. Na dan sv. Barbare počinjalo se sa sijanjem pšenice, a taj običaj ostao je i danas. U stara vremena se, osim sađenja pšenice, također i gatalo.

Gatanjem je bio obilježen i blagdan sv. Tome (21. prosinca). Osim toga, ispovijedalo se te pričešćivalo, ali se i klala životinja koja će se jesti na Božić. Na Badnjak ili Badnji dan (24. prosinca) se bdjelo, palilo božićne svijeće i panjeve drva badnjaka, čaralo iskrama s ognjišta, a jela su se takozvana pokojnička jela.

Božić kuca na vrata, a mi vam donosimo 10 adventskih sajmova u Europi koje je vrijedno posjetiti


Na kraju, za sam dan Božića bilo je, kao i danas, uobičajeno čestitanje i darivanje, a značajan dar bila je crvena jabuka. Tri nedjelje prije Božića nazivale su se djetinci, materice i oci. Djetinci ili đetići je treća nedjelja prije Božića, a stariji su tada prijetili djeci koja su ih djeca, da im odobrovolje, darivala. Materice ili majke nebeske je druga nedjelja prije Božića, a muškarci su tada ucjenjivali žene i tražili otkup. Oci, očići ili oci nebeski je nedjelja pred Božić kada su djeca ili žene tražile od muškaraca da se otkupe.

Stari folklorni običaji oko Božića svakako su zanimljivi. Većina nije ni svjesna kakvu smo tradiciju baštinili, a u nekim krajevima običaji nisu ni nestali. 

Donosimo neobične uskrsne običaje diljem svijeta


IZVOR: MILOVAN GAVAZZI - GODINA DANA HRVATSKIH NARODNIH OBIČAJA
FOTO: ANITA KLASNIĆ/STUDENTSKI.HR