Snyder poručuje mladima da upoznaju povijest kako bi je mogli stvarati
Odvojiti se od interneta, čitati knjige, učiti od kolega u inozemstvu samo su neke lekcije profesora povijesti Timothyja Snydera kojima možemo spriječiti nastanak tiranije u današnje vrijeme.
Odvojiti se od interneta, čitati knjige, učiti od kolega u inozemstvu samo su neke lekcije profesora povijesti Timothyja Snydera kojima možemo spriječiti nastanak tiranije u današnje vrijeme.
O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća djelo je američkog profesora povijesti na Sveučilištu Yale Timothyja Snydera čije hrvatsko izdanje donosi Naklada Ljevak. Ovim kratkim priručnikom autor bez uvijanja poručuje da nas čeka tmurna budućnost ako već danas ne poduzmemo korake prema promjenama. Djelo se sastoji od dvadeset sažetih i jasnih lekcija iz povijesti 20. stoljeća, točnije iz razdoblja stvaranja fašizma, nacizma i komunizma u europskim državama, u kojima autor objašnjava uzroke nastanka tiranije te savjetuje kako reagirati dok nije prekasno.
Snyder kreira lekcije nakon predsjedničkih izbora u SAD-u jer za njega nema nikakve sumnje da se u ovome trenutku njegova država (pa i čitav svijet) nalazi na prekretnici uz sasvim realnu mogućnost pada demokratskog oblika vlasti i nastanka tiranije. Stoga su njegove lekcije oštre, a primjeri iz povijesti kojima ih potkrepljuje šokantni i ekstremni.
FOTO: Ana Škriljevečki
Njegova je prva lekcija da ne budemo unaprijed poslušni i u svemu udobrovoljavamo vođama. Za primjer navodi izbore u Njemačkoj 1932. godine i uspon nacista na vlast. Pita se hoće li Amerikanci gledati na prošlogodišnje izbore isto kako Nijemci gledaju na te izbore iz 1932. godine Snyder namjerno američkog predsjednika nikada ne naziva imenom te sasvim otvoreno njegove postupke naziva nedomoljubnima.
Međutim u knjizi nije riječ samo o Amerikancima, Snyder se obraća svima nama. Savjetuje nam da se ističemo i izdvajamo, da učimo od kolega u inozemstvu, da se odvojimo od interneta i čitamo knjige. Poručuje nam da uvijek tragamo za činjenicama i istinom. Kritizira digitalne medije te daje prednost tiskanima, a novinare potiče da se bave istraživačkim novinarstvom.
– Fašisti su prezirali male istine svakodnevnoga života, obožavali slogane koji su odzvanjali poput nove religije te kreativne mitove pretpostavljali povijesti i novinarstvu. Služili su se novim medijima, a to je u to vrijeme bio radio, za stvaranje žestoke propagande koja je budila osjećaje prije nego što bi ljudi stigli utvrditi činjenice. A sada, kao i tada, mnogi ljudi vjeru u vođu s velikim i brojnim manama miješaju s istinom o svijetu koji nam je svima zajednički. –
Snyder posebno pogubnim smatra takozvanu politiku vječnosti čija je glavna odrednica čežnja za prošlim trenucima koji su izmišljeni. Takvo razmišljanje prisutno je i u našem društvu. Koliko smo samo puta čuli frazu da je nekada bilo bolje? O kojem se točno vremenu radi, kada je bilo nekad i što se zapravo tada događalo? Ako dopustimo drugima da nam prezentiraju povijest bez da ju sami istražimo, postupno će nas uvjeriti da je istina nešto što se zapravo nije dogodilo.
Možda se na kraju ipak pitate zašto smo vam predstavili ovu knjigu, a možda i dalje vjerujete da svojim djelima ništa ne možete promijeniti. No Snyder smatra da svatko od nas može stvoriti povijest, posebice mladi. Najgore što možemo učiniti je prihvatiti stanje kakvo jest i prepustiti se apatiji.
– Jedno je sigurno: ne počnu li mladi stvarati povijest, političari vječnosti i neizbježnosti svakako će je uništiti. A kako bi je stvarali, mladi Amerikanci morat će malo i upoznati povijest. Ovo nije kraj, nego početak. –
Sličnu poruku za mlade ima još jedan veliki intelektualac današnjice – Noam Chomsky. Intervju s njime možete pročitati na poveznici.
