Važnost hrvatske pomorske tradicije
Na Sveučilištu u Rijeci možete pogledati izložbu posvećenu mornarima
Izložbom se želi ukazati na doprinos hrvatskih mornara ovom istraživanju te naglasiti važnost hrvatske pomorske tradicije i baštine kao i činjenicu da su mnogi hrvatski pomorci svojim djelovanjem ostavili trag i u iseljeništvu.
Izložbom se želi ukazati na doprinos hrvatskih mornara ovom istraživanju te naglasiti važnost hrvatske pomorske tradicije i baštine kao i činjenicu da su mnogi hrvatski pomorci svojim djelovanjem ostavili trag i u iseljeništvu.
Na vanjskim je izložbenim panelima na sveučilišnom Kampusu postavljena gostujuća izložba Jadranski pomorci na Arktiku. Autori izložbe su Miljenko Smokvina i suradnik Milorad Stanić, a organizatori su Lions club Quarneroli Lovran u suradnji s Podružnicom Rijeke Hrvatske matice iseljenika.
Izložba je posvećena 150. obljetnici austrougarske polarne ekspedicije tijekom koje je otkriven i otočni arhipelag Zemlja Franje Josipa na kojem otada postoji i rt Fiume. U ekspediciji je, od 24 člana posade, sudjelovalo i 12 hrvatskih mornara, većinom s Kvarnera koje su vođe ekspedicije nazvali Quarneroli, označavajući time izuzetno sposobne pomorce. Izložbom se želi ukazati na doprinos hrvatskih mornara ovom istraživanju te naglasiti važnost hrvatske pomorske tradicije i baštine kao i činjenicu da su mnogi hrvatski pomorci svojim djelovanjem ostavili trag i u iseljeništvu.
Miljenko Smokvina, samostalni istraživač hrvatske povijesne baštine na sveučilišnom je Kampusu istoga dana, na poziv Društva matematičara i fizičara Rijeka, održao predavanje pod nazivom Znanstvena baština Austro-ugarskih arktičkih ekspedicija 1872.-1874. i 1882.-1883. i klimatske promjene danas.
Izložbu je moguće pogledati do 31. ožujka 2023., a više fotografija s postavljanja izložbe možete pogledati ovdje.
Izložba je posvećena 150. obljetnici austrougarske polarne ekspedicije tijekom koje je otkriven i otočni arhipelag Zemlja Franje Josipa na kojem otada postoji i rt Fiume. U ekspediciji je, od 24 člana posade, sudjelovalo i 12 hrvatskih mornara, većinom s Kvarnera koje su vođe ekspedicije nazvali Quarneroli, označavajući time izuzetno sposobne pomorce. Izložbom se želi ukazati na doprinos hrvatskih mornara ovom istraživanju te naglasiti važnost hrvatske pomorske tradicije i baštine kao i činjenicu da su mnogi hrvatski pomorci svojim djelovanjem ostavili trag i u iseljeništvu.
Miljenko Smokvina, samostalni istraživač hrvatske povijesne baštine na sveučilišnom je Kampusu istoga dana, na poziv Društva matematičara i fizičara Rijeka, održao predavanje pod nazivom Znanstvena baština Austro-ugarskih arktičkih ekspedicija 1872.-1874. i 1882.-1883. i klimatske promjene danas.
Izložbu je moguće pogledati do 31. ožujka 2023., a više fotografija s postavljanja izložbe možete pogledati ovdje.
OZNAKE:
FOTO:
UNIRI, PRESS