„Glembajevi” stanuju u Gavelli
– Emotivne note Beethovenove „Mondschein” sonate probijaju se kroz gust dim koji se širi glembajevskim salonom. Baš je tako, posve realistično, dočaran ugođaj tog prostora, ali i nategnutih međuljudskih odnosa Glembajevih i svih onih koji s njima imaju posla.
– Emotivne note Beethovenove „Mondschein” sonate probijaju se kroz gust dim koji se širi glembajevskim salonom. Baš je tako, posve realistično, dočaran ugođaj tog prostora, ali i nategnutih međuljudskih odnosa Glembajevih i svih onih koji s njima imaju posla.
Nakon brojnih adaptacija, onih filmskih, kazališnih, pa čak i baletnih, na redu je još jedna kazališna, i to one Gradskoga dramskoga kazališta Gavella. Ovih je dana u Gavelli premijerno prikazana predstava Gospoda Glembajevi redatelja Miroslava Međimorca.
Krleža možda nije ni slutio kakvo je plodno tlo ostavio napisavši legendarne Glembajeve, a tomu svakako svjedoče navedene inačice istoga djela.
– Kazalište Gavella postavilo je Glembajeve još 1984. godine, a predstava se održala na repertoaru do 1991. i odigrana je 160 puta. Režija ovih novih Glembajevih povjerena je Miroslavu Međimorcu, gavelijancu koji je na pozornici u Frankopanskoj 1987. postavio treću dramu glembajevskog ciklusa, Ledu. – poručuju iz kazališta.
Starog Glembaya utjelovio je Darko Stazić, njegova sina Leonea Amar Bukvić, barunicu Castelli Nataša Janjić Medančić, a sestru Angeliku Dijana Vidušin. Pozornicu su s njima dijelili i Darko Milas, Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Hrvoje Klobučar, Andrej Dojkić, Nikola Baće, Emma Martinjak te Emilija Šušković Jakopac.
Svi su oni svojim likom uistinu doprinijeli stvaranju prave realistične glembajevske atmosfere, tako da su i gledatelji mogli biti dijelom događaja, barem kao promatrači ispred rezidencije Glembajevih.
Scenograf predstave je Zlatko Kauzlarić Atač, dok se za kostimografiju i ovog puta, kao i u brojnim drugim Gavellinim predstavama, pobrinula Marita Ćopo. Cjelokupnom doživljaju svakako doprinosi i glazba koja još više naglašava napetost atmosfere i pojačava dojam složenosti radnje, a za nju je zaslužan poznati pijanist i skladatelj Matej Meštrović.
– Emotivne note Beethovenove Mondschein sonate probijaju se kroz gust dim koji se širi glembajevskim salonom. Baš je tako, posve realistično, dočaran ugođaj tog prostora, ali i nategnutih međuljudskih odnosa Glembajevih i svih onih koji s njima imaju posla.
Svakako zavirite i vi u salon Glembajevih, svratite do Frankopanske i otkrijte niz sukoba, nerazriješenih pitanja te riješite slučaj o propadanju jedne naizgled moćne obitelji.
