Arteria donosi hrvatske premijere dokumentaraca o velikim umjetničkim imenima; ulaz na sve besplatan

Četvrto izdanje Arterije u organizaciji Kulturno informativnog centra (KIC) donosi hrvatske premijere aktualnih dokumentaraca o nekim od najvećih umjetničkih imena današnjice. Održat će se u periodu od utorka, 29. rujna, do subote, 3. listopada. 

U utorak, 29. rujna, s početkom u 19 sati, u Dokukinu KIC Arteriju će otvoriti hvaljeni dokumentarac Nurejev redateljskog dvojca Jacqui i Davida Morrisa, koji ocrtava fascinantan život sovjetskog baletana Rudolfa Nurejeva – od rođenja u vlaku Transsibirske željeznice, preko dramatičnog bijega na Zapad na vrhuncu Hladnog rata do postajanja najslavnijim plesačem na svijetu. Nurejev je istovremeno jedinstveno filmsko i performativno iskustvo, portret jedinstven kao i sam Nurejev – prvi sovjetski izvođač koji je postao velika zvijezda na Zapadu, prvi koji je javno priznao da je homoseksualac i prvi koji je govorio o AIDS-u, od kojeg je umro u 54. godini života.

U nastavku programa slijedi austrijski film Ovaj film je dar. U pitanju je intimni dijalog između dvoje umjetnika – redateljice Anja Salomonowitz i rumunjsko-švicarskog umjetnika Daniela Spoerrija – čiji se rad isprepleće oko pitanja židovskog identiteta i ciklusa obnove. Ništa nikad nije izgubljeno, već ponovno biva sastavljeno na iznenađujuće načine. U istom bloku prikazuje se kratkometražni film Kratka povijest Johna Baldessarija o nedavno preminulom konceptualnom umjetniku Baldessariju koji narira legendarni Tom Waits.

U filmu Pisma Paulu Morrisseyju španjolski redatelj Armand Rovira objedinjuje pet celuloidnih pisama iz različitih dijelova globusa namijenjenih Paulu Morrisseyju, redatelju kultnih eksperimentalnih filmova Trash, Flesh i Heat, suradniku Andyja Warhola i menadžeru The Velvet Undergrounda. Djelo snimljeno na 16-milimetarskoj filmskoj vrpci balansira na sjecištu igranog, dokumentarnog i eksperimentalnog žanra te vodi gledatelje na pravi trip nakrcan ekscentričnim likovima.

BBC-ev dokumentarac Uhvatiti Lee Miller u režiji Terese Griffiths istražuje fascinantan život pionirske fotografkinje koja je kršila tabue i prkosila tuđim očekivanjima. Vogueov model, muza Mana Raya, neustrašiva ratna fotografkinja – Lee Miller – vodila je brojne živote. Karijeru je počela kao manekenka, no ubrzo je zaključila da bi radije slikala, nego sama bila slika. Zajedno s Manom Rayjem izumila je fotografsku tehniku solarizacije, a za vrijeme Drugoga svjetskog rata bila je jedina ratna reporterka u Europi. Među prvima donijela je uznemirujuće slike iz koncentracijskih logora Buchenwald i Dachau, a njezina fotografija u kadi Hitlerova stana jedna je od ikoničkih slika toga doba.

Nizu ekskluzivnih naslova pridružit će se Oči Orsona Wellesa, nekonvencionalna filmska biografija koja je nagrađena u Cannesu. Redatelj Mark Cousins (autor kultne antologije Priča o filmu: Odiseja) imao je ekskluzivan pristup stotinama privatnih crteža i slika Orsona Wellesa. Ovaj legendarni filmaš crtao je impresije sa svojih putovanja i napravio brojne karikature, skice za filmove, crteže voljenih ljudi, ali i nebrojene božićne čestitke. Zajedno oni tvore impozantan likovni album njegova života, ali i ilustriraju njegovu neiscrpnu kreativnost i vizualni način razmišljanja.

U dokumentarcu Christo – Hodanje po vodi pratimo nedavno preminulog umjetnika Christa u mukotrpnom pothvatu da konačno ostvari projekt The Floating Piers koji je osmislio još 1970. sa suprugom i suradnicom Jeanne-Claude. Ambiciozno umjetničko djelo na talijanskom jezeru Iseo u podnožju Alpa 2018. privuklo je 1,2 milijuna posjetitelja, ali Christo se suočava s brojnim neočekivanim preprekama. Portret slavnog umjetnika, koji je poznat po svojim instalacijama temeljenim na omotavanju eksterijera građevina, mostova i vanjskih prostora, nudi intrigantan uvid u zavrzlame suvremene umjetničke produkcije.

Četvrto izdanje Arterije zatvorit će film Kusama: Beskonačnost u režiji Heather Lenz. Japanska vizualna umjetnica Yayoi Kusama poznata je po svojim točkastim kompozicijama (polka dots) koje opsesivno koristi kroz čitav svoj opus. Iako publika i kritičari njezina djela često doživljavaju veselima i razigranima, za nju su ona izraz boli i teškoće života sa psihičkom bolesti, koju olakšava jedino bavljenje umjetnosti. Od 1970-ih živi u psihijatrijskoj ustanovi u Tokiju i, iako se nikad nije prestala baviti umjetnošću, priznanje je stekla tek nedavno, a 2014. godine proglašena je najpopularnijom umjetnicom na svijetu. 

Svi filmovi bit će popraćeni razgovorima koji će karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao uvertiru u promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti. Autor je koncepta Arterije Emil Matešić, a selektorica programa Dina Pokrajac.

Ulaz je na sve projekcije besplatan, a mjesto je moguće rezervirati slanjem upita na e-mail arteria@kic.hr ili sat vremena prije početka projekcije na blagajni Dokukina KIC.