Arheološki muzej Zadar ugostio predavanje o princezi iz Caske
Mala ili princeza iz Caske živjela je između 886. i 975. godine. Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati izgled.
Mala ili princeza iz Caske živjela je između 886. i 975. godine. Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati izgled.
U četvrtak, 27. ožujka 2014. u Arheološkom muzeju Zadar održano je predavanje Mala od Caske. Radi se o kosturu djevojčice iz groba broj 7 koja je pokopana ispred crkve svetog Jurja u uvali Caska na sjevernoj obali Paškog zaljeva.
Mala ili princeza iz Caske živjela je u razdoblju od druge polovice 9. do 11. stoljeća.
Pronađena je u grobnici s naušnicama, prstenom i ogrlicom. Naušnice su s jednom jagodom, što je tipičan nakit tadašnjih Hrvatica.
No, ogrlica je nešto posebno, ni na jednom starohrvatskom lokalitetu nije pronađena slična. Radi se o unikatu koji se ne može uspoređivati čak ni s europskim nalazima.
Jedinstven nalaz govori i o luksuzu obitelji koja je uz veliku pažnju pokopala djevojčicu.
Nakit iz Caske; FOTO: Novalja.hr
Nakit je poslan u Zagreb te je provedena radiografija i mehaničko čišćenje. Tijekom obrade otkriveno je da predmeti ipak nisu od bronce kao što se mislilo, već se radi o slitini srebra i bakra s pozlatom izvedenom pomoću žive. Zanimljivo je i to što se na šest mjesta vide tragovi pređe - nakit se ušivao na odjeću.
Određena i starost djevojčice
Moglo bi se reći da je najzanimljiviji dio istraživanja proveo prof. dr. Mario Šlaus. Dr. Šlaus je bioarheolog, znanstveni savjetnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, djelatnik HAZU-a, profesor arheološke antropologije na Sveučilištu u Zadru te jedan od najznačajnijih forenzičara u Hrvatskoj, možda i u Europi.
Šlaus je iznio teoriju o tome kako je djevojčica umrla. Mala od Caske bila je visoka 120 centimetara, četiri do deset centimetara niža od današnjih djevojčica njezine dobi. Kada je umrla, imala je između osam i devet godina.
Brojne patološke promjene na kosturu, nalazi hipervaskularizirane kosti gornje vilice i ožiljak iznad usne sugeriraju da je bolovala od meningitisa koji može biti smrtonosna bolest. Ovo potvrđuju i otisci na unutarnjoj strani lubanje koji su nastali zbog povećanog intrakranijalnog tlaka.
Mogla se zaraziti jedući zaraženo meso životinje, s obzirom na to da je riječ o otoku Pagu na kojem je i u to vrijeme bilo puno ovaca i koza, a mogla se zaraziti i pijući zaraženo mlijeko.
Antropološki centar HAZU-a uz pomoć laboratorija iz Kiela u Njemačkoj precizno je otkrio da kostur djevojčice datira između 886. i 975. godine
Zbog forenzičko-antropološke analize koja je utemeljena na kosturu i facijalnoj rekonstrukciji, Šlaus potvrđuje da je Mala od Caske izgledala kao na prikazanoj rekonstrukciji čiji je autor anonimna umjetnica.
- Jamčim da je izgledala ovako, no nisam siguran za frizuru. - rekao je Šlaus.
Mala od Caske; FOTO: Večernji.hr
Na kraju se gradonačelnik Novalje Ante Dabo zahvalio svima koji su radili na ovom projektu. Također je istaknuo uspješnu suradnju s Arheološkim muzejom, Odsjekom za arheologiju HAZU-a i Ministarstvom kulture te iskazao osjećaj ponosa zbog ovako značajnog otkrića.
Kulturni turizam Novalje
Sve ovo samo je dio projekta kojeg podržavaju grad Novalja i Ministarstvo kulture od 2009. godine Na oko 55 metara nadmorske visine, odakle se pruža prekrasan pogled na Novalju, rađeno je pet istraživanja čiji je fokus na utvrdi i crkvi iz 14. stoljeća.
Princeza od Caske samo je dio zanimljive priče koju krije brdo sv. Juraj iznad Caske, a nastavi li se istraživanje uz potporu Ministarstva, ona bi mogla postati dijelom kulturnog turizma grada Novalje.
Na predstavljanju su uz prof. dr. Šlausa sudjelovali dr. Radomir Jurić, voditelj Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja, Damir Doračić, voditelj Konzervatorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Daba, dipl. oec., gradonačelnik Novalje te dr. sc. Smiljan Gluščević, ravnatelj zadarskog Arheološkog muzeja.
