10 povijesnih događaja koje morate znati
Znate li da je Krist rođen prije Krista, koji je najstrašniji događaj u bližoj povijesti, a koje je hrvatsko sveučilište bilo prvo?
Znate li da je Krist rođen prije Krista, koji je najstrašniji događaj u bližoj povijesti, a koje je hrvatsko sveučilište bilo prvo?
Zamislite, nađete se na Potjeri i Tarik vam postavi pitanje o prvom čovjeku na Mjesecu, a vi ne znate tko je. Joj, to smo radili u osmom razredu iz povijesti, kako se ono zvao? Neil Horan? Billie Joe Armstrong? Neil Armstrong? Zemljo, otvori se. Da se to ne bi dogodilo, u članku smo izdvojili 10 događaja iz svjetske i domaće povijesti koje biste trebali znati.
1. Osnivač Rima
Europa kakvu danas poznajemo i kompletna Zapadna civilizacija leži na ostacima Rimskog carstva. Naše ceste gradili smo i gradimo na starim rimskim putevima, divimo se Peristilu, Koloseumu, pulskoj Areni. Većina indoeuropskih jezika svoje je riječi uzela iz latinskog. Sam je talijanski kolokvijalno nazivan seljačkim latinskim. Čak i u rečenici: „Latinski je mrtav" dvije su riječi latinske. Stoga bi bilo dobro da svatko zna jedan od temeljnih događaja naše civilizacije. Rim je osnovao Romul 21. travnja 753. godine prije Krista i od te godine Rimljani računaju vrijeme. Ukratko, prema legendi, blizanci Romul i Rem, sinovi boga Marsa i Reje Silvije, koje je odgojila vučica, dogovorili su se da će, tko ugleda više ptica, osnovati grad. Tako su odluku prepustili bogovima. Romul se uspeo na Palatin, a Rem na Aventin (dva od sedam rimskih brežuljaka). Bogovi su bili skloniji Romulu te on tako ugleda dvanaest, a Rem samo šest ptica. Tako je Romulu pripala čast da osnuje grad. Zaorao je kanal oko Palatina, a izbačena je zemlja predstavljala zidine. Brat je bio ljubomoran pa je podrugljivo preskočio zid. Kako Romul nije mogao podnijeti da bilo tko nepozvan uđe u još nesagrađen grad, napao je brata i ubio ga govoreći mu: „Tako ubuduće propao svatko tko prijeđe moje zidove."
I tako je nastao grad Rim dobivši ime po Romulu (Roma), a ne Remu (Rema).
2. Kristovo rođenje
Bili vjernici ili ne, ovaj se događaj tiče svakoga od nas. Naime, kao što je poznato, ljudska se povijest dijeli na dvije velike epohe: vrijeme prije Krista (nove ere) i poslije Krista. Ako vas netko pita što označava nulta godina, vjerojatno ćete odgovoriti da je to godina Isusova rođenja. I bit ćete u pravu, donekle. Godina 0 po kalendaru ne postoji. Datum 31. prosinca 1. godine pr. Kr. odmah slijedi 1. siječnja 1. godine n.e. Česta greška kod ljudi je što misle da nulta (prva) godina označava Kristovu smrt, a ne rođenje. Njegova se smrt zbila 33. godine n.e. No priča se još više komplicira jer u Bibliji nije naveden datum Isusova rođenja. U Evanđelju po Mateju piše da je Isus rođen za vrijeme Herodove vladavine, a Herod je umro 4. godine prije nove ere. Tehnički, Krist se rodio prije Krista.
.
FOTO: Flickr
3. Prvo hrvatsko sveučilište
Prvo hrvatsko sveučilište bilo je Filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano 1396. godine, a djelovalo je sve do 1807. Njegova šest stoljeća duga tradicija svrstava Zadar među najstarije europske sveučilišne gradove. Sveučilište u Zadru ponovno je osnovano 2002. godine i djeluje sve do danas. S druge strane, najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi Sveučilište je u Zagrebu. Osnovano je 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na Saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenog 1671. godine U današnjem ga je obliku osnovao 1874. austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. Koliko su se stvari od tada promijenile, procijenite sami.
Ne znamo kako bismo bez printera danas završili faks pa nam nije jasno kako su ljudi funkcionirali prije njegova izuma, odnosno njegove preteče – tiskarskog stroja. Zamišljajući studente prije 1440. godine, vidimo cijeli niz Akakija Akakijeviča kako prave skripte iz rukopisnih enciklopedija. Srećom, Johannes Gutenberg izumio je prvi tiskarski stroj, koji je u Europi doveo do svojevrsne revolucije. Došao je na ideju da iskuje pojedinačna metalna slova te da od slova sastavi redove i stranice. Konstruirao je i drvenu prešu pomoću koje se dobivao otisak na listu papira. Tako je 1455. godine objavio prvu tiskanu knjigu – Bibliju.
Gospon Gutenberg, hvala vam!
Izmjenična struja ona je električna struja kojoj se smjer mijenja u vremenu. Ozbiljno? Baš je bilo teško zaključiti iz naziva. Ako studirate elektrotehniku na FER-u, onda vjerojatno već sve znate o njoj. Uvriježeno je mišljenje da ju je upravo naš Nikola Tesla izumio, ali bilo bi točnije reći da je bio tek njen glavni popularizator u Americi. Konceptualno je o njoj pisao još Michael Faraday. Prvi generator izmjenične struje razvio je Hippolyte Pixii još 1832. godine, a 1870-ih u Njemačkoj je postojao dvofazni generator izmjenične struje. No, u redu je. Svjesni smo da ćete čak i nakon ovoga članaka nastaviti govoriti da je upravo Tesla izumio izmjeničnu struju.
6. Ukidanje kmetstva 1848. u Hrvatskoj te ukidanje ropstva u Dubrovačkoj Republici
Glavni trg grada Zagreba nije uzalud prozvan Trgom bana Josipa Jelačića. Naime, upravo je on 1848. potpisao proglas o ukinuću kmetstva u Hrvatskoj te tim činom postao popularan među većinski seljačkim pukom. Ukinuta je svaka daća, tlaka i desetina davanja Crkvi, što je do tada bilo obavezno, te su tako seljaci napokon mogli odahnuti i uštedjeti poneki novčić. Zanimljivo je nadodati da je u Dubrovačkoj republici odredba o zabrani trgovanja robovima donesena 27. 1. 1416, točnije 450 godina prije nego u SAD-u. Dubrovačka Republika uvijek je bila ispred svoga vremena te primjer visoke civiliziranosti i kulture.
FOTO: Wikimedia
7. Atomske bombe
Jedan od najstrašnijih događaja u bližoj povijesti bilo je bacanje prvih atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki 6. i 9. kolovoza 1945. Naime, rat u Europi već je bio završio, a Japan je ostao jedina članica Osovine koja se nije htjela predati. SAD je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala. Neki su dužnosnici nagovarali američkog predsjednika Trumana da baci atomsku bombu na nenaseljeno područje kako bi pokazao Japancima koliko je to smrtonosno, drugi su od njega tražili da bomba bude bačena bez upozorenja na neki grad. Sve je ostalo povijest. Prvo je na Hiroshimu bačena bomba simpatična naziva Little boy. Od eksplozije i nastale vatrene oluje poginulo je između 70 i 80 tisuća ljudi, a od posljedica još 70 tisuća. Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5 000 °C. Nakon dva dana isti se scenarij ponovio u Nagasakiju. Tamo su poginule 22 tisuće ljudi, a 39 tisuća poginulo je od posljedica radijacije. Japan je nakon toga bezuvjetno kapitulirao, a posljedice radijacije osjećaju se i dan danas.
FOTO: Wikimedia
8. Traperice
Jeans hlače, rifle, rebatinke, traperice, ma kako god ih zvali, omiljen su i neizostavan dio garderobe doslovno svake osobe. Isprva su se koristile kao radno odijelo, a tvrtka za proizvodnju odjeće Levis popularizirala ih je pa su od 1950. apsolutni hit među mladima. Preteča traperica bile su hlače od debelog indijskog pamuka koje su se bojale u indigo te prodavale pomorcima još u 16. stoljeću.
9. Put na Mjesec
„Ovo je malen korak za čovjeka, a velik za čovječanstvo", izrekao je Neil Armstrong 20. srpnja 1969. kada je prvi put sa svojom posadom iz svemirske misije Apollo 11 zakoračio na Mjesec. Ono što se nama danas čini više-manje normalnim i ne toliko fascinantnim, dogodilo se prije samo 48 godina. Možete li zamisliti što će tek biti za još 50? Zanimljivo je kako su članovi posade morali biti u svojevrsnoj karanteni jer su se znanstvenici bojali da će donijeti nepoznate nametnike i patogene iz svemira, dok danas jedva možemo dati nekakav odgovor ima li života u svemiru. Je li se Neil Armstrong bojao da će naići na svemirce i neka čudna bića kada izađe iz letjelice? O čemu je razmišljao? Kako se osjećao? Mislim da nećemo saznati, iako bismo rado voljeli.
10. Internet
Sam pojam internet ne treba objašnjavati. Njegovi počeci sežu u istu godinu kada je i čovjek prvi put sletio na mjesec, dakle 1969. kada ga počinje koristiti američko Ministarstvo obrane, a cilj mu je bio povezati određeni broj računala u SAD-u. Tada se nazivao Arpanet, a tijekom šezdesetih godina, za vrijeme Hladnog rata, Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo je da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su ga stoga projektirali tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže. Dakle čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema. To je bio početak interneta kakav danas poznajemo i zahvaljujući tome, danas čitate ovaj članak.
