Zašto kultura sjećanja u Hrvatskoj izaziva toliko sukoba odgovaraju stručnjaci na sveučilišnom Kampusu
Davor Pauković, Vjeran Pavlaković i Višeslav Raos govorit će na znanstvenoj tribini Sveučilišta u Dubrovniku posvećenoj kulturi sjećanja.
Davor Pauković, Vjeran Pavlaković i Višeslav Raos govorit će na znanstvenoj tribini Sveučilišta u Dubrovniku posvećenoj kulturi sjećanja.
Sedma znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku na temu Kultura sjećanja: Traume 20. stoljeća zakazana je za 9. svibnja 2019. u 19 sati. Održat će se na sveučilišnom Kampusu.
Na tribini će sudjelovati: izv. prof. dr. sc. Davor Pauković s Odjela za komunikologiju, izv. prof. dr. sc. Vjeran Pavlaković s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i doc. dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Razgovor će moderirati prof. dr. sc. Pero Maldini, pročelnik Odjela za komunikologiju.
– U proteklih tridesetak godina istraživanje kulture sjećanja, ili načina na koji se određeno društvo suočava sa svojom prošlošću, jedna je od najbrže rastućih tema koja je svojom interdisciplinarnošću zahvatila mnoge discipline društvenih i humanističkih znanosti. Aktualnost i važnost ove teme i dalje se potvrđuje u suvremenim društvima, a posebno u onima s traumatičnim povijesnim iskustvima koja se nisu suočila sa svojom prošlošću. I u suvremenome hrvatskom društvu obilježavanje događaja iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata izaziva polemike, reproducira podjele i zauzima značajno mjesto u javnom prostoru. Izrazita politiziranost kulture sjećanja, dakle stanovita nesposobnost i nespremnost društva da se suoči sa svojom poviješću, potvrđuje se svake godine prilikom glavnih komemoracija. Političke elite koriste se kulturom sjećanja za legitimiziranje svoje pozicije s obzirom na nacionalnu izgradnju i identitet, kao i za ostvarivanje trenutnih političkih ciljeva.
Znanstvena tribina pokušat će odgovoriti zašto kultura sjećanja u Hrvatskoj izaziva toliko sukoba i polemika. Koja su iskustva drugih europskih država? Koje su pretpostavke suočavanja s recentnom prošlošću, a onda i osmišljavanja politika sjećanja koje neće stvarati podjele u društvu. – poručuju sa Sveučilišta u Dubrovniku.