LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Posljedice pandemije

Zabrinjavajući podaci: 9% djece depresivno ili anksiozno, 15% ima simptome PTSP-a

– Ona se samoozljeđuju, u većem intenzitetu imaju suicidalne ideje i razrađene planove, samodestrukcija se ogleda i u tome da imamo inače odlične učenike koji sada padaju razred. – podijelila je zabrinjavujuću situaciju Zrinka Ćavar.

– Ona se samoozljeđuju, u većem intenzitetu imaju suicidalne ideje i razrađene planove, samodestrukcija se ogleda i u tome da imamo inače odlične učenike koji sada padaju razred. – podijelila je zabrinjavujuću situaciju Zrinka Ćavar.

Situacija s pandemijom koronavirusa promijenila je svima život gotovo iz temelja. S drastičnim promjenama morala su se suočiti i djeca na koju je, čini se, to ostavilo zabrinjavajuće posljedice, javlja RTL
– Anksiozne tegobe su na prvom mjestu, zatim imamo depresiju, to je jako ozbiljno. Ona se samoozljeđuju, u većem intenzitetu imaju suicidalne ideje i razrađene planove, samodestrukcija se ogleda i u tome da imamo inače odlične učenike koji sada padaju razred. – rekla je voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih NZJZ Dr. Andrija Štampar Zrinka Ćavar, prenosi RTL.
Prema istraživanju Klinike za zaštitu djece gotovo svako 10 dijete pati od anksioznosti i depresije, a svako 7 od posttraumatskog stresa. Ono je provedeno na 22 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola.

Naučite kako se nositi s usamljenosti u eri društvenih mreža na „online” radionici



Prema podacima Poliklinike za zaštitu djece mladih Grada Zagreba, 56% učenika pokazalo je poteškoće koncentracije, a njih 47% zabrinuto je za članove obitelji, dok se njih 39% boji ostati samo kod kuće.
– Prethodnu godinu ja sam imala oko 20 prvih pregleda mjesečno djece i mladih, dob od 12 do 25 godina, a sada se to udvostručilo. Kod nas je lista čekanja 3 tjedna, što i nije tako strašno, a informacije koje dobivam kažu da su u klinikama i 3 do 6 mjeseci. – rekla je Ćavar.
Djeca se, navela je profesorica psihologije u Gimnaziji Dubrovnik Suada Salčić, različito nose sa situacijom. Neki su buntovni, neki se povlače u sebe, dok su uglavnom nezadovoljni jer se ne mogu družiti.

Učiteljima i nastavnicima problem je reagirati na vrijeme jer je teže uočiti problem preko ekrana.

Povodom Svjetskog dana djece, mališani su pisali odraslima, evo što su im poručili


– Zbog toga smo mi odmah od početka složili jedan model temeljem kojeg niti jedno dijete koje ne mora biti na online nastavi nije na online nastavi – isključivo ona u čijoj lokalnoj sredini su epidemiološki uvjeti takvi. Ti modeli se brzo mijenjaju i djeca se vraćaju u škole. – kazao je glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Božo Pavičin.
Odrasli bi trebali biti ti koji će biti uzor djeci i koji će ih usmjeravati da budu fizički aktivni. 
FOTO: PIXABAY