Više od 12 tisuća četvrtaša bez ijednog boda iz pisanja na nacionalnim ispitima, problemi vidljivi i kod osmaša

Čak 37,5 posto učenika četvrtih razreda osnovne škole, odnosno njih 12.369, ostvarilo je nula bodova na dijelu nacionalnog ispita iz hrvatskog jezika kojim se provjerava vještina pisanja. Pokazali su to rezultati nacionalnih ispita za učenike četvrtih i osmih razreda koje je predstavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), piše Novi list.

Riječ je o zadatku koji je usporediv s esejem na državnoj maturi, a velik broj desetogodišnjaka nije zadovoljio kriterije jer nije napisao dovoljan broj riječi ili je promašio zadanu temu. Slične poteškoće prisutne su i kod učenika osmih razreda, iako su njihovi rezultati bolji u odnosu na mlađe učenike. Problem pisanog izražavanja tako ostaje jedan od izazova obrazovnog sustava te se često odražava i na rezultate eseja na državnoj maturi. Unatoč tome, u NCVVO-u ističu da rezultati nacionalnih ispita pružaju vjerodostojan uvid u znanje učenika te da je ukupna razina postignuća zadovoljavajuća. Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović naglasio je kako rezultati nacionalnih ispita mogu biti važan pokazatelj učenicima pri odabiru srednje škole.

„Ako je netko imao peticu iz matematike u školi, a na nacionalnim ispitima slabiji rezultat, on treba ozbiljno shvatiti tu poruku i ne upisivati matematičku gimnaziju”, ustvrdio je Filipović.

Istodobno je poručio kako rezultati nacionalnih ispita u dogledno vrijeme neće biti kriterij za upis učenika u srednje škole. Takav model, istaknuo je, rijedak je u europskim zemljama pa zasad nije izgledna ni njegova primjena u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih navode kako će rezultati nacionalnih ispita imati važnu ulogu u pripremi novih kurikuluma i budućih obrazovnih politika. Trebali bi pomoći školama i njihovim osnivačima u prepoznavanju područja u kojima učenici postižu slabije rezultate, ali i u planiranju stručnog usavršavanja nastavnika.
Na pitanje razmatraju li se promjene u sustavu ocjenjivanja, uključujući moguće ukidanje brojčanih ocjena u nižim razredima osnovne škole, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac odgovorila je kako će se svi modeli vrednovanja razmatrati tijekom izrade novih kurikuluma.

„U ovom trenutku ne razmatra se korištenje rezultata nacionalnih ispita kao kriterija za upis u srednje škole”, poručila je Šerepac.

Ovogodišnji rezultati ponovno su otvorili pitanje razvoja jezičnih kompetencija među osnovnoškolcima, posebno kada je riječ o pisanom izražavanju, području u kojem je više od trećine učenika četvrtih razreda ostalo bez ijednog boda.