Studenti i profesori birali najbolje hrvatske pjesme za europsku zbirku pjesama članica EU
Građanima su na glasanje ponuđene 54 pjesme raspoređene u šest kategorija: ljubavne pjesme, pjesme o prirodi i godišnjim dobima, vjerske pjesme, narodne pjesme, pjesme o slobodi i miru te dječje pjesme.
Građanima su na glasanje ponuđene 54 pjesme raspoređene u šest kategorija: ljubavne pjesme, pjesme o prirodi i godišnjim dobima, vjerske pjesme, narodne pjesme, pjesme o slobodi i miru te dječje pjesme.
Više od 1 700 hrvatskih građana sudjelovalo je u izboru pjesama koje će predstavljati Hrvatsku u prvoj Pjesmarici EU-a, zbirci od 164 glazbenih djela, po šest iz svake zemlje članice Europske unije. Među odabranim pjesmama našli su se hitovi koji su postali simboli hrvatske glazbene baštine, ali i ujedno poveznica s europskom kulturnom tradicijom.
EU Pjesmarica je neprofitni projekt koji su pokrenule glazbene organizacije i konzervatoriji bez političkih i financijskih veza s Europskom unijom. U suradnji sa studentima i profesorima Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te članovima zbora Hrvatskog sabora kulture, građanima su na glasanje ponuđene 54 pjesme raspoređene u šest kategorija: ljubavne pjesme, pjesme o prirodi i godišnjim dobima, vjerske pjesme, narodne pjesme, pjesme o slobodi i miru te dječje pjesme.
Građani su odlučili da će u kategoriji ljubavnih pjesama Hrvatsku predstavljati nezaboravna balada „Cesarica” Gibbonija, dok će u kategoriji pjesama o prirodi i godišnjim dobima Hrvatsku zastupati pjesma „Dalmatino, povišću pritrujena”, koju je skladao Ljubo Stipišić.
Za vjersku pjesmu odabrana je „Zdravo Djevo, kraljice Hrvata” Petra Perice, dok će u kategoriji narodnih pjesama naša zemlja biti predstavljena pjesmom „Ljubav se ne trži”, koja je duboko ukorijenjena u međimurskoj tradiciji.
U kategoriji pjesama o slobodi i miru, najviše glasova osvojila je „Moja domovina” Rajka Dujmića i Zrinka Tutića, a među dječjim pjesmama pobjednik je „Kad se male ruke slože” Arsena Dedića i Drage Britvića.
Profesorica s Muzičke akademije u Zagrebu i urednica hrvatskog izdanja EU Pjesmarice, Jasenka Ostojić, izjavila je kako je hrvatski doprinos pjesmarici iznimno značajan.
„Možemo biti iznimno zadovoljni hrvatskim doprinosom šarenom glazbenom mozaiku Pjesmarice EU koja o kulturama europskih naroda govori puno više no što se to u prvi mah čini.”, kazala je profesorica Ostojić.
Pjesme koje su odabrane za Pjesmaricu EU-a bit će predstavljene na izvornom jeziku, a zatim i u verzijama na „europskom engleskom", specifično prilagođenim za pjevanje. Prevoditeljski zadatak nije bio jednostavan, kako je komentirao Nikola Vranić, kantautor i prevoditelj, koji je imao ključnu ulogu u prijevodu.
“Prijevod teksta pjesme s jednog jezika na drugi izuzetno je težak zadatak jer prevoditelj mora poštivati melodiju pjesme, metriku stihova i rimu te imati na umu činjenicu da pjesma treba biti laka za pjevanje”, komentirao je Vranić.
Jeppe Marsling, osnivač European Union Songbook Association, smatra da će Pjesmarica EU-a pomoći u povezivanju naroda kroz glazbenu baštinu, stvarajući jedinstvenu platformu za međusobno razumijevanje i suradnju.
„S EU Pjesmaricom nadamo se omogućiti da 27 naroda putem razmjene pjesama živi manje paralelne živote.”, izjavio je Jeppe Marsling.
Prvo izdanje Pjesmarice EU-a donosi glazbenu zbirku koja predstavlja bogatstvo europske kulturne baštine i njezine raznolike tradicije. U izradi pjesmarice sudjelovalo je više od 100 organizacija, a projekt je pokrenut putem javnog glasovanja koje je obuhvatilo više od 87 tisuća građana iz svih 27 zemalja članica EU.
