SSMH ovog tjedna otvorio niz aktualnih društvenih tema; donosimo glavne zaključke

U Zagrebu je od 25. 11. do 29. 11. 2019. godine održan 7. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska pod nazivom Uspon do slobode ili slobodan pad. Riječ je o konferenciji u organizaciji SSMH-a koja jednom godišnje okuplja preko 500 mladih te poduzetnike, političare, stručnjake i predstavnike akademske zajednice kroz niz javnih događaja poput okruglih stolova, tribina i radionica. 

– Ovogodišnja konferencija odvila se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović te je aktualizirala temu slobode kroz niz događaja na kojima smo tražili autentičnu definiciju slobode i raspravljali o aktualnim društvenim temama poput: očuvanja okoliša, zapošljavanja mladih, kulture, transhumanizma i modernih tehnologija. – ističu organizatori.

Konferencija je u ponedjeljak otvorena okruglim stolom Perspektiva u stečaju, na kojemu su Božo Petrov, Ivan Vidiš, Luka Zrinski i Marko Burčul govorili o povećanju zapošljivosti mladih u Hrvatskoj. Navedeni govornici predstavili su mjere i poticaje za samozapošljavanje i zapošljavanje mladih te stavili naglasak na važnost ekonomskih sloboda za mlade u hrvatskome društvu. SSMH je pritom predstavio rezultate istraživanja o zapošljavanju mladih unutar projekta Kompas koji je proveo u svibnju 2019. godine Rezultati pokazuju kako većina ispitanika istraživanja nije upoznata s aktualnim mjerama zapošljavanja i samozapošljavanja te kako 70% mladih nije upoznato s pojmom društvenoga poduzetništva. Svi govornici složili su se da se Hrvatska treba suočiti s budućnošću koja donosi velike promjene na tržištu rada zbog razvoja tehnologije, ali i kako u Hrvatskoj postoji bolja perspektiva za život ako se zajednički potrudimo i adekvatno pripremimo mlade za budućnost.

– Drugi dan konferencije rezervirali smo za umjetnost. Tribina prigodnog naziva Ulaz slobodan – od djela do zajedništva u utorak 26. 11. okupila je stručnjake iz različitih umjetničkih područja koji su mladima osvijestili presudni značaj umjetnosti za doživljaj ljudskog dostojanstva. Miroslav Mićanović, Anita Ruso, Iva Šverko i Melita Omeragić govorili su o ulozi umjetnosti u oblikovanju ljudskog zajedništva i potaknuli mlade na ostvarenje izvrsnosti kroz vlastita umjetnička djela. Govornici su se složili kako nas umjetnost uči da budemo otvoreni bez skupa umjetničkih pravila i očekivanja u kojima nas je teško manipulirati i staviti u okvire. Osim toga, trebamo poticati mlade na ozbiljno bavljenje kulturom koja nije rezervirana za odabrane. Također, govornici su poručili kako je mladim umjetnicima važno pružiti priliku za promociju kroz manje, specijalizirane i neprofitne medije. Naglasak je stavljen na prezentaciju umjetnosti koja bi trebala pratiti suvremene prilike, interaktivne, animirane izložbe jer drugačija prezentacija starih djela na njih može baciti novo, zanimljivije svjetlo. Kao ključnu osobinu za umjetničke preferencije navedena je otvorenost prema iskustvima te istaknuta činjenica kako kreativni ljudi percipiraju sve vrste umjetnosti izrazito snažno. – stoji u službenom priopćenju.

U srijedu 27. 11. na okruglom stolu Transhumanizam – sloboda bez odgovornosti? raspravljalo se o izazovima modernih tehnologija i transhumanizma s Krešimirom Mišakom, Bojanom Jerbićem i Odilonom Singboom.

– Stručnjaci iz tehničkih i humanističkih znanosti analizirali su prednosti i potencijalne prijetnje razvoja modernih tehnologija i umjetne inteligencije u budućnosti. Govornici su se složili kako zasad ne postoje roboti koji mogu razmišljati i koji imaju svijest. S obzirom na to da tehnologija nije vanjska sila, već nešto što mi stvaramo, opravdan je i potreban oprez u korištenju tako moćnog alata kao što je umjetna inteligencija kako ne bi došlo do zloupotreba nauštrb ljudskog dostojanstva i ljudske slobode. Zaključeno je da je stalni napredak realnost suvremenog društva, ali da se taj napredak nikada ne smije okrenuti protiv čovjeka. Tehnologija treba biti u službi čovjekova dobra pa problem nastaje kad se prednost daje tehnološkom napretku u odnosu na dostojanstvo čovjeka. Gosti su istaknuli kako područje robotike kroz najnovija dostignuća može doprinijeti poboljšanju čovjekova života i zdravlja. 

Tema posljednjega okruglog stola naslova Održivost ekoloških frustracija bila je zaštita okoliša i ekološki aktivizam.

VEZANO

Studenti u Osijeku, posjetite „Think'n'Click” konferenciju o odnosu mladih i medija

---

– U četvrtak 28. 11. Vladimir Paar, Ante Bagarić, Branko Grisogono i Lidija Srnec ponudili su različito shvaćanje klimatskih promjena i utjecaj ekološkog aktivizma na društvo, ekonomiju i politiku. Vruću raspravu dodatno su ugrijala pitanja o ekološkom aktivizmu mlade Grete Thunberg o kojoj govori cijeli svijet. Govornici su se složili kako je dobro što se ova tema aktualizirala i kako bismo trebali činiti sve što možemo u zaštiti okoliša. Istaknuta je i važnost edukacije mladih o ekološkim pitanjima i propitkivanja različitih mjera koje se predlažu. Govornici su potvrdili kako djeca imaju pravo javno govoriti o svim temama, ali moramo biti oprezni jer za djecu, koja su u procesu emocionalnog razvoja, javni nastup može predstavljati veliko emocionalno opterećenje i pritisak koji je teško izdržati. Djecu je važno štititi od manipulacija, a klimatski problemi su prekompleksni da bi ih djeca razumjela i za njih predlagala konstruktivna rješenja. Zaključeno je kako klimatski modeli kojima preko kompleksnih jednadžbi opisujemo klimatske procese u atmosferi nisu savršeni, ali su jedini način na koji možemo simulirati klimu.

Tjedan SSMH zatvoren je 29. 11. 2019. godine dONatorskom večerom na kojoj je svečani govor uzvanicima održala predsjednica SSMH-a Jelena Slavić Miljenović. Za ugodnu atmosferu i pregršt smijeha pobrinuo se stand-up komičar Vlatko Štampar. Uz kratku prezentaciju ostvarenih uspjeha u 2019. godini SSMH je najavio projektne ciljeve za 2020. godinu, a jedan je od njih iLjetna škola bioetike i ljudskih prava 2020. godine  Zbog toga će se prikupljena sredstva iskoristiti za stipendiranje sudionika toga projekta.