Srce u 2019: u prvom planu akademski oblak, istraživački podaci, provjera autentičnosti
– Srce u suradnji s projektnim partnerima planira ključne vidljive iskorake povezane s uređenjem podatkovnih centara u Osijeku, Rijeci i Splitu, te posebno na izgradnji modernog podatkovnog centra Srca unutar kampusa Borongaj u Zagrebu. On će, između ostalog, udomiti i novi, kapacitetom najveći, superračunalni resurs sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. – istaknuo je Ivan Marić.
– Srce u suradnji s projektnim partnerima planira ključne vidljive iskorake povezane s uređenjem podatkovnih centara u Osijeku, Rijeci i Splitu, te posebno na izgradnji modernog podatkovnog centra Srca unutar kampusa Borongaj u Zagrebu. On će, između ostalog, udomiti i novi, kapacitetom najveći, superračunalni resurs sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. – istaknuo je Ivan Marić.
Ravnatelj Sveučilišnog računskog centra (Srca) dr. sc. Zoran Bekić i zamjenik ravnatelja Ivan Marić održali su konferenciju za novinare na kojoj su predstavili poslovne planove Sveučilišnog računskog centra za 2019. godinu.
U djelovanju i radu Srca naredni će period, prema njihovim riječima, zasigurno biti obilježen intenzivnim aktivnostima vezanim uz uspostavu i izgradnju Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO). Potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za strateški projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., 18. srpnja 2018. godine formalno je započela njegova provedba. Prvi korak podrazumijeva uspostavu projektne i organizacijske strukture, a sam se projekt sastoji od šest aktivnosti podijeljenih u 26 zadataka. Ukupno 36 zaposlenika Srca te sedam zaposlenika CARNET-a uključeno je u njihovu izvedbu u ovoj fazi. Veći broj zaposlenika Srca i partnerskih ustanova bit će dodatno uključivan u kasnijim fazama.
– Nakon višegodišnjih priprema i potpisivanja ugovora o dodjeli više od 196 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj tijekom 2019. godine, Srce u suradnji s projektnim partnerima planira ključne vidljive iskorake povezane s uređenjem podatkovnih centara u Osijeku, Rijeci i Splitu, te posebno na izgradnji modernog podatkovnog centra Srca unutar kampusa Borongaj u Zagrebu. On će, između ostalog, udomiti i novi, kapacitetom najveći, superračunalni resurs sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. – istaknuo je zamjenik ravnatelja Ivan Marić.
I ovogodišnja stručna konferencija Srce DEI 2019, zakazana za 1. i 2. travnja, odvija se u sklopu projekta HR-ZOO. Tijekom dvodnevnog programa održat će se niz događanja u svrhu promocije i predstavljanja doprinosa projekta akademskoj i znanstvenoj zajednici te cijelom društvu kroz promicanje digitalnoga društva, modernog obrazovanja i popularizacije znanosti.
DEI 2019, kao uvodna konferencija projekta HR-ZOO, pored predstavljanja ciljeva i rezultata projekta HR-ZOO te plana aktivnosti u provedbi projekta, uključivat će prezentacije istaknutih hrvatskih znanstvenika u kojima će iz svog područja znanstvenoga rada predstaviti znanstvene i društvene izazove kao i nužnu transformaciju koju je područje znanosti doživjelo u modernom, digitalnom vremenu. Predstavnik Europske komisije Jean-Claude Burgelman predstavit će stanje i perspektive europske digitalne infrastrukture za otvorenu znanost.
Drugi veliki projekt Srca i Ministarstva znanosti i obrazovanja koji uzima zamah tijekom 2019. godine vezan je uz uspostavu Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) u okviru projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje koji vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. On se također financira sredstvima iz strukturnih fondova EU-a. Srce u suradnji s Ministarstvom radi na izgradnji cjelovitog sustava koji će povezivanjem postojećih informacijskih sustava i izgradnjom nedostajućih komponenti osigurati potpune i relevantne informacije o stanju, rezultatima, ali i potencijalima hrvatskog istraživačkog prostora.
Uz podsjećanje na više od 50 različitih digitalnih usluga koje Srce pruža svojim korisnicima i koje je potrebno kontinuirano održavati i unapređivati (među njima su sustavi AAI@EduHr, ISVU, ISRHKO, ISSP, Dabar, Hrčak, Merlin, edu4IT, klaster Isabella, CRO NGI i dr.), izdvojeni su još neki iskoraci i novosti koje donosi 2019. godina.
Kao rezultat niza aktivnosti Srca i konzultacija sa zajednicom (počevši od akademske godine 2019/2020) planira se nabava licenci za najmanje dva softvera za provjeru autentičnosti tekstova, prije svega radova studenata na hrvatskim visokim učilištima. Oni će osigurati donošenje kvalificiranih odluka visokim učilištima, mentorima i povjerenstvima o autentičnosti predanih radova, tj. odluka o tome radi li se o eventualnom pokušaju plagiranja. Sredstva će osigurati Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Plan je nabaviti licence koje će omogućiti neograničen broj provjera za svakog od upisanih studenata te će provjeru radova (od seminarskih do završnih i doktorskih) moći napraviti i studenti i nastavnici, odnosno nenastavno osoblje, a sve sukladno procedurama i potrebama kako ih definira svako visoko učilište. Srce će osigurati i podršku uporabi nabavljenih softvera.
– Gradeći otvorene obrazovne i istraživačke infrastrukture te povezujući ih s europskim i svjetskim infrastrukturama, promovirajući i zalažući se za otvoreni pristup istraživačkim podacima i obrazovnim sadržajima, Srce će nastaviti okupljati zajednicu i surađivati sa svim dionicima u akademskoj i istraživačkoj zajednici, prepoznajući u toj suradnji važan zalog svojeg uspješnog djelovanja. – naglasio je ravnatelj dr. sc. Zoran Bekić.
U sustavu digitalnih akademskih arhiva i repozitorija krajem 2018. godine tehnički je omogućena pohrana nove vrste digitalnih objekata: skupa podataka (engl. dataset), pa tijekom 2019. godine predstoji promocija i podrška uporabi ove nove mogućnosti koja je ponajprije namijenjena za pohranu, dugotrajno čuvanje i diseminaciju istraživačkih podataka, tj. podataka koji su kreirani ili prikupljeni tijekom istraživanja i temelj su za objavljene znanstvene rezultate.
Implementirana podrška za skupove podataka u Dabru omogućava pohranu sukladno FAIR data načelima (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) u upravljanju podacima. Čuvanje i objava istraživačkih podataka u otvorenom pristupu ne samo da sve češće postaje zahtjev financijera pojedinih istraživanja (npr. u istraživačkim projektima koje financira EU), nego kao jedno od načela otvorene znanosti doprinosi i kvaliteti istraživanja i, što je najvažnije, bržoj primjeni i boljoj iskorištenosti rezultata istraživačkoga rada.
