Skoro polovica mladih u Hrvatskoj zaposlena je na određeno

Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Hrvatska je u samom vrhu Europske unije po radnicima na određeno vrijeme.

Hrvatska u toj kategoriji također ima i najveći skok među zemljama EU, uz izraziti rast od 2014. godine, pišu Novosti. Naime, do 2003. je u zakonu postojala lista dopuštenih razloga za rad na određeno, a nakon 2013. godine ne traži se nikakav razlog za takav radni odnos. Zbog toga su i brojke eksplodirale.

Jelena Ostojić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rekla je kako Hrvatska prednjači i u udjelu prekarne privremene zaposlenosti, odnosno ugovora do tri mjeseca.

Na ugovorima o radu na određeno je gotovo polovica mladih od 15 do 29 godina, ali i u starijim skupinama je primijećen rast ― tako je i u toj kategoriji Hrvatska od 2017. iznad prosjeka EU.

Prema podacima istraživanja, između 80 do 90 posto ugovora na određeno traje kraće od godinu dana, a tek deset posto njih pretvori se u ugovore na neodređeno. Također, trećini ispitanika je tri ili više puta produljen ugovor na određeno.

Katarina Jaklin, autorica istraživanja, navela je probleme rada na određeno: niža primanja i otežan pristup sistematskim pregledima, naknadi za prijevoz, božićnici, regresu i češći rad u smjenama. Otežano planiranje budućnosti i manji utjecaj na uvjete na poslu također su problematični.