Senat Sveučilišta u Zagrebu i dalje se bori protiv novog Zakona o visokom obrazovanju
Prilogom koji je Senat usvojio Sveučilište u Zagrebu želi „na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona”.
Prilogom koji je Senat usvojio Sveučilište u Zagrebu želi „na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona”.
Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 19. srpnja 2022. usvojio je dokument pod nazivom Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanu i znanstvenoj djelatnosti i o Nacrtu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju.
Oko sadržaja ovog dokumenta, koji je usvojen uz dva suzdržana glasa, postignuta je visoka suglasnost članova Senata. Riječ je o pravnoj analizi zakonskih nacrta koji se nalaze u saborskoj proceduri, a koja usporedno uzima u obzir i alternativne prijedloge drugih zakonskih inicijativa i koja, navode sa Sveučilišta, u zaključku, nudi prihvatljiva i racionalna zakonska rješenja kako bi se u tijeku saborske procedure mogle izmijeniti sporne i neustavne odredbe i tako na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona.
– Analiza je pokazala da se u pozadini niza predloženih zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koji se zasniva na postulatima izvrsnosti, na akademskim slobodama i autonomiji sveučilišta. To bi u širem kontekstu donijelo dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države. Utoliko Prilog raspravi (…) kao dokument Senata Sveučilišta u Zagrebu koji će biti upućen na relevantne državne adrese, treba shvatiti kao svojevrsni apel političkim tijelima da prije eventualnoga donošenja apostrofiranih nacrta zakona još jednom preispitaju ciljeve koje takvim zakonskim prijedlozima žele postići, odnosno da uvaže meritorna i konstruktivna upozorenja koja dolaze sa Sveučilišta koje predstavlja više od polovice ukupnoga sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Loše se posljedice još uvijek mogu izbjeći za što bi, sa strane političkih faktora i tijela, trebalo osigurati prostor za dijalog, što znači da bi trebalo predvidjeti „treće čitanje“ zakonskih prijedloga u saborskoj proceduri te u međuvremenu održati tematsku raspravu sa širokim dijapazonom relevantnih sudionika u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. – stoji u priopćenju sa Sveučilišta.
