„Sada mogu, kad postanem menadžer muzeja, kupiti avion i uživati bez ovog vojnog dijela“

Serija članaka objedinjena pod krovnim naslovom Osijek četvrtkom nastavlja se. Svakog četvrtka imate priliku upoznati proaktivne osječke studente i one koji su nakon studiranja u Osijeku ondje ostali i zaposlili se. Cilj je razbiti stigmu o tome kako Slavonija izumire, kako u Osijeku nema kvalitetnih studenata, kako svaki od njih jedva čeka dobiti diplomu da se ukrca na autobus za Irsku ili Njemačku. Nije da toga nema ili da neće biti, no ovo su priče onih koji uspijevaju iako ih okolina često sabotira.

Dvanaesti sugovornik je Filip Živaljić, student Odjela za kulturologiju na smjeru Kulturalni menadžment. Filip se rodio u Osijeku, ali je osnovnu i srednju školu završio u Zadru, a onda se na fakultet ponovno vratio u Osijek. Kako kaže, zamijenio je Jadransko Panonskim morem. Roditelji su mu se upoznali na fakultetu psihologije u Zadru. Majka mu je iz Osijeka, gdje je kasnije i radila. Igrom slučaja su i ona i njegov otac dobili posao u Zadru te je imao sreću odrastati na moru. Jednom godišnje su putovali u posjet rodbini u Slavoniji. 

– Kao što Slavonci imaju one trnce kad vide more nakon tunela Sv. Rok, tako sam i ja imao kod table Osijek kada bi dolazili u posjetu za praznike rođacima. Iskreno, nisam zamišljao da ću studirati ovdje, ali uvijek mi je grad bio uspomena na odlične trenutke i druženja u mladosti. Izgleda da nisam mogao pobjeći od sudbine. 

Prije pisanja srednjoškolske mature na Postani student imao je prijavljen samo fakultet u Zagrebu i to za vojnog pilota. Nije razmišljao ni o kakvom planu B, otkriva. Nakon položenih ispita, testiranja i selekcijskog letenja, zaista je uživao u vojarni na Borongaju. Još uvijek obožava letenje, ali je zaključio da karijera u vojsci nije ono što želi.

– U šali kažem da sada mogu, kad postanem menadžer muzeja, kupiti avion i uživati bez ovog vojnog dijela. Danas vidim da je Osijek možda najbolje mjesto za studiranje ako znaš iskoristiti projekte i prilike tijekom studija. Osobno ne vjerujem kako je studiranje u  Zagrebu ili New York-u prednost u akademskom napretku.

Filip je glavni urednik časopisa Notan koji je pokrenut 2016. godine na inicijativu doc. dr. sc. Tatjane Ileš, a nastao je u svrhu širenja vijesti o fakultetu te promocije studenata i profesora. Njihova je ideja, kaže, izaći van zidova fakulteta i pozicionirati se kao relevantni izvor vijesti iz kulture. Žele da Osječani na kavi čitaju vijesti i komentare o kulturi te da budu inspirirani dobrim pričama. Do sada su tiskali tri broja časopisa s kategorijama Prema znanosti, Prema umjetnosti, Okom kritike i Carpe Diem.

– Kao glavni urednik nisam zadovoljan s prepoznatljivošću časopisa, stoga sam ove godine napravio restrukturu. Imamo velike planove za idući broj s tematom Zašto mladi šute?!, a do njegova izlaska nas nađite na Facebook stranici.

Filip trenutno radi i kao promotor za najvećeg klijenta SMART Counsellinga – NK Osijek. Početkom prošle godine klub je tražio studente za rad na promotivnim štandovima. Tako je počeo, a par mjeseci kasnije napredovao je u tim koji je zaslužan za organiziranje domaćih utakmica te asistiranje na događanjima. Prije svega rad u NK Osijeku za njega predstavlja priliku za umrežavanje jer u klubu, ističe, rade ljudi s odličnom radnom etikom, što dokazuju i rezultati. U šali kaže da je dokaz te zarazne atmosfere i činjenica da je i on počeo pratiti nogomet. Klub mu je dao iskustvo vođenja i rješavanja situacija pod vremenskim pritiskom te ono najvažnije – fotkanje s nogometašima.

Filip i Muzafer Ejupi, FOTO: Privatna arhiva

Iako je na Kulturologiji, Filip je već tri godine član studentske udruge EWoB – Poduzetnici bez granica, koja djeluje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a član iste udruge bio je i prethodni sugovornik Ivan. Filip se zainteresirao za udrugu jer je želio upoznati ljude sličnih interesa s kojima bi mogao raditi uspješne projekte. EWoB je, navodi, udruga poduzetnih studenata cijeloga Sveučilišta i kad retrospektivno pogleda, otvorila mu je mnoga vrata za uspjeh.

– Ekonomski fakultet u Osijeku je jedan od nositelja pozitivnih promjena u gradu i udruga poduzetnika na njemu ima važnu ulogu u tome. Sjećam se da sam imao ogromnu tremu na regrutaciji, baš kao što i novi članovi danas imaju. Svojim radom u udruzi želim pomoći novim članovima da postanu uspješni poduzetnici.

U sklopu udruge Filip je bio tim lider na jednom od projekata EWoB-a, EWoB Business Hackathonu. S obzirom na to da svi znamo koji je princip hackathona općenito, a ovdje se ipak radi o business hackathonu, cilj je primjena koncepta na buduće menadžere i lidere. Jednostavno – traže 1% najboljih studenata osječkog Sveučilišta. Business Hackathon ima svoju tradiciju i smatra da je prepoznat među studentima, a projekt je dobio nagradu COSA za najbolji projekt u Hrvatskoj prije dvije godine Ove godine odlučili su napraviti make-over natjecanja i osnažiti suradnju s privatnim sektorom. EWoB Business Hackathon održan je u svibnju i Filip je ponosan na svoj tim i cijelu realizaciju.

Iako i sam često volontira, nije obožavatelj istoga jer smatra kako mnogi poslodavci ne znaju iskoristiti potencijal volontera.

– Često su volonteri samo statisti ili su zaduženi za minorne poslove. Studenti volonteri zaslužuju pravilno delegiranje i veći intelektualni rad na projektima. Na pamet mi pada odličan citata za izvannastavne aktivnosti: „What You Do After Work, Determines Your Future!“. Svaki student koji misli da njegovo školovanje završava „zvukom zvona“ je u problemu.

Od raznih projekata na kojima je radio, ipak je izdvojio jedan kao najdraži. Riječ je o projektu Galerija P9. Pokrenuo ga je u prosincu 2017. godine sa svojom djevojkom Evom Trstenjak. Umjetnost i kultura još uvijek su nedovoljno  prepoznati kao ekonomski potencijal, kaže, i to se najviše ogleda u mogućnostima za mlade umjetnike.

– Kao odgovor na problem pokrenuli smo projekt. Radi se o galeriji koja ima potencijala postati mjesto susreta, inspiracije, te uspješna prodajna pop-up galerija. Primarna svrha Galerije je organiziranje događaja po principu nestajućeg sadržaja. Organizacijom pop-up izložbi može se zauzeti bilo koji prostor i prenamijeniti za svrhu izložbe, gdje posjetitelji mogu kupiti umjetnine „na licu mjesta“.

Filip i Eva, FOTO: Roko Poljak

Filip je bio i pet mjeseci na ERASMUS+ programu u Madridu i to na prvoj godini studija jer mu se ideja o studiranju u drugoj državi, uz uvjet da su mu pokriveni troškovi, činila predobrom da ju ne iskoristi. Kako kaže, nije ga zaustavila ni komplicirana papirologija. Što se tiče izbora grada, priznaje kako nije imao točan grad na umu, znao je samo da želi biti u potpunosti izvan svoje sigurne zone i tako je odluka pala na Madrid.

– Predlažem svima da iskoriste ovaj projekt za vrijeme studija, a za one koji nisu pustolovni predlažem da se prijave na Erasmus Buddy program gdje mogu biti svojevrsni mentori  i asistenti dolaznim studentima iz cijele Europe u Osijek. Upoznat ćete nove ljude i kulture, te vježbati engleski jezik.

Da ponovno upisuje fakultet, Filip bi se opet odlučio za Osijek. Misli kako dosta studenata ne shvaća da je studiranje u Osijeku, u ovom vremenu, najbolje mjesto za to. Smatra kako je, ekonomski gledano, konkurencija za uspjeh mala. Još uvijek mnogi misle kako se stvari ne mogu mijenjati, nastavlja, dok mala skupina aktivnih studenata realizira uspješne projekte i probija se. Živaljić bi volio da više kolega uzme stvari u svoje ruke i da primjene znanja i vještine koje su stekli studirajući.

KULTOS wallpaper, izrada: Ana Čobanković

Kada je riječ o predrasudama, Filip mi je otkrio jednu zanimljivu, ali pomalo tužnu činjenicu. Naime, kaže kako se dosad više susretao s negativnim predrasudama samih studenata Odjela, nego što ih imaju studenti s drugih fakulteta.

– Najraširenija je ona kako studenti upisuju naš faks kada nisu mogli položiti ispite na prošlom. Nedostaje nam kvalitetan branding. Kulturologija je interdisciplinarni studij koji se traži na tržištu, a upravo studenti trebaju prvi biti ambasadori kvalitete svog fakulteta.

Što se tiče posla iz snova, Filipu je to osnivanje agencije koja se temelji na eksperimentalnom marketingu za što mu, kaže, treba još nekoliko godina rada na CV-u. Filip uživa trenutno u Osijeku, ali smatra kako nije nužno da u budućnosti i ostane u njemu kako bi dao doprinos gradu u čemu uvelike pomaže digitalizacija. Ključni razlog mladih koji svoj bolji život traže u inozemstvu vidi u nemogućnosti smjene generacija na ključnim pozicijama, a drugi, jednako važan razlog je negativna percepcija okoline od samih stanovnika Osijeka.

Ako ti se sviđaju Filipova razmišljanja, puno je još šarolikih ljudi krasilo ovu seriju članaka prijašnjih četvrtaka. Ako već tražiš ključne riječi po kojima bi mogao doći do njih, ne brini, klik na link and be there.