Profesor s Fakulteta hrvatskih studija izložio rezultate istraživanja o pomirenju Hrvata i Srba
– Rezultati istraživanja ukazuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske narodnosti. – prepričavaju s Fakulteta hrvatskih studija.
– Rezultati istraživanja ukazuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske narodnosti. – prepričavaju s Fakulteta hrvatskih studija.
– Prvi val istoga anketnoga istraživanja proveden je godine 2000., a drugi val proveden je potkraj godine 2019. te su predstavljene promjene do kojih je došlo nakon 20 godina. Istraživanje je izložio izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati istraživanja ukazuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske narodnosti sve dok se ne promijene okolnosti koje su dovele do sukoba i dok srpska strana ne prihvati odgovornost za zbivanja tijekom 1990-ih. – prepričavaju s Fakulteta hrvatskih studija.
– Prorektor Črpić je istaknuo da smatra kako glavna oprjeka u Hrvatskoj nije oprjeka odnosa Hrvati-Srbi, nego oprjeka odnosa Hrvati-Jugoslaveni. Jedna struja je više usmjerena nacionalno, a druga više kozmopolitski i koja često ima a priori jedno negativno stajalište prema nacionalnom. Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec problematizirala je rezultate istraživanja koji ukazuju na vrlo nisku razinu općega povjerenja u druge koje se zamjećuje kod populacije od 16 do 24 godina starosti. Ukazala je na važnost kvalitete života općenito te na isprepletenost sustava koji utječe na mladoga pojedinaca – počevši od obitelji pa nastavno na odgoj i obrazovanje te u konačnici cijelu okolinu o kojoj ovisi kako će djeca učiti o međuljudskim odnosima. Prodekan Džinić istaknuo je da oprost u fokus stavlja konkretnu osobu, pojedinca koji mora sam sa sobom raščistiti neke stvari i kao takav može biti veliko olakšanje. S druge strane, ističe da i sami oprost može postati veliki teret kada želite nekome oprostiti, a tu ne nailazite na ono što je temelj mogućnosti oprosta – a to je da netko uopće traži oprost. Profesor Džinić ističe da je dojma da ljudi nemaju problema jedni s drugima, da nemaju problema sa suživotom, ali da misli da politika ima veliku ulogu u stvaranju percepcije mogućnosti zajedničkoga suživota i da je tu puno veći problem nego na razini pojedinca. – dodaju organizatori.
