Preko 200 stručnjaka progovara o iseljavanju stanovništva, raspravi se priključuju i studenti

Prva Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država, u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti, pozabavit će se gorućim problemom hrvatskog društva – iseljavanjem stanovništva. Održat će se od 6. do 8. prosinca, a nazočit će više od 200 izlagača – znanstvenika, migracijskih stručnjaka iz 90 različitih institucija državnog i nevladinog sektora s više od 150 pripremljenih predavanja.

Ova konferencija u svjetlu iznimno aktualnog migracijskog problema cilja progovoriti o temeljnim društvenim pitanjima hrvatskog društva danas, komparirajući slične probleme država u okruženju, pitanja odnosa države, identiteta i hrvatske dijaspore, kao i Hrvata kao nacionalnih manjina, konstitutivnog naroda ili autohtone zajednice. Znanstveno-stručnim pristupom u komparativnoj perspektivi znanstvenika i stručnjaka u regiji potaknut će se rasprava o odnosu nacionalnog, globalnog, europskog kroz prošlu, sadašnju i buduću perspektivu.

– Konferencijom koja će se održati u prosincu 2018. godine cilj nam je promišljati o hrvatskom identitetu dvadeset sedam godina nakon osnutka hrvatske države. Isto tako želimo proširiti istraživačka pitanja stavljajući u fokus identitet i demografski potencijal/perspektivu, migracije i ekonomiju, nacionalni identitet u globalizirajućem okruženju, identitet u odnosu na migracijsku i izbjegličku krizu, nacionalni identitet naprama europskog identiteta i dr. Konferencijom 2018, a u dijalogu s brojnim nacionalnim i međunarodnim suorganizatorima, pokazujemo kako je moguć dijalog struke i znanosti, privatnog i državnog sektora te da smo spremni progovoriti o problemima, ali i ponuditi rješenja. – najavila je ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Pokrovitelji su konferencije Ured sabora RH i Grad Zagreb. Suorganizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska matica iseljenika, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, Veleučilište Vern, Međunarodno Sveučilište Libertas i Visoka škola Nikola Šubić Zrinski. Međunarodni suorganizatori su: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, Sveučilište u Mostaru, Institut za društveno politička istraživanja, Mostar – BiH, Ekonomski fakultet Univerziteta u Travniku – BiH, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka – BiH, Ekonomski fakultet Banja Luka – BiH, Departman za sociologiju Univerziteta u Nišu – Srbija, Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana – Slovenija, Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije ZRC SAZU, Ljubljana – Slovenija, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo Univerziteta u Novom Sadu i Institut der Regionen Europas, Salzburg. 

– Na konferenciji ćemo imati puno značajnih imena iz područja ekonomije, prava, demografije, povijesti, sociologije i vrlo je teško izdvojiti najznačajnije od njih. Okupit ćemo i 12 plenarnih izlagača među kojima su znanstvenici iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Argentine. Iako se radi o velikoj konferenciji, moram napomenuti kako je započela susretom nekolicine znanstvenika i stručnjaka koji su na prvom radnom sastanku u IMIN-u početkom ove godine odlučili pokrenuti inicijativu i pokazati kako znanstvena zajednica ne spava te da jesmo i da moramo biti aktivni dionici društvenih događanja. Stoga smo osmislili da će nakon prvog dana i plenarnih izlaganja, potom drugog radnog dana koji će se odvijati u paralelnim panelima,  treći dan konferenciju završiti u Preporodnoj dvorani HAZU-a gdje će moderatori s ukupno 23 panela izvijestiti o tijeku rasprave i zaključcima panela. Konferencija će poslužiti kao podloga za organiziranje okruglih stolova u 2019. godini na kojima će se razmatrati konkretni problemi i mogućnosti rješavanja istih. – ističe ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Pet panela s konkretnim primjerima poput tržišta rada, iseljeničkog turizma, ženskog poduzetništva, iseljavanja visokoobrazovanih stručnjaka održat će se u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Ostali paralelni paneli održavat će se na Ekonomskom fakultetu (9), Hrvatskoj matici iseljenika (2), Učilištu Libertas (3), Visokoj školi Zrinski (4). Dva panela od 17 izlaganja održavat će se na španjolskom jeziku, a izlagači su stručnjaci, znanstvenici i studenti hrvatskog, slovenskog, crnogorskog porijekla iz Južne Amerike. Putem videokonferencije govoreći o specifičnom položaju Hrvata eksperata koji rade u Institucijama EU uključit će se Hrvati iz Bruxellesa i Luksemburga. 

– Najveća je vrijednost konferencije organizacija dvaju studentskih panela pod nazivom RE/E/I MIGRACIJE IZ STUDENTSKE PERSPEKTIVE i SUVREMENO ISELJAVANJE IZ RH – Kulturni, medijski i ideološki aspekti iseljavanja mladih Hrvata danas na kojem će sudjelovati studenti preddiplomske i diplomske nastave sociologije s Hrvatskih studija, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Filozofskog fakulteta. Osim studenata, moram naglasiti da je i veliki broj doktoranada što me posebno raduje i veseli. Njihova mišljenja (studenata i doktoranada) izrazito su važna, kao i njihovo aktivno uključivanje u društvenim raspravama. Osim spomenutih tema bit će teme suvremenog iseljavanja, azila, reemigracije, nacionalnog naprama europskog identiteta, suvremenih migracijskih procesa, Hrvata kao nacionalne manjine, nacionalnih manjina država u regiji, migracije i kulture, obrazovanja, jezika i dr. Namjera ove konferencije prvenstveno je dijalog znanstvenih institucija u javnom i privatnom sektoru, potom stručnih institucija, kao i znanstvenih institucija država u okruženju. Trebala bi iznjedriti i biti podloga, odnosno temelj i početak za daljnje aktivnosti s različitim dionicima, na različitim područjima s uključivanjem znanstvene, stručne javnosti, lokalne, županijske i državne vlasti. Želimo pokazati da se znanstvenici i njihova znanstvena istraživanja trebaju uključiti u sukreiranje javnih politika i da mogu uistinu doprinijeti razvoju hrvatskog društva. S druge strane, i znanstvenici se moraju otvoriti prema javnosti i diseminirati rezultate svojih istraživanja. Jedino takvom sinergijom moguće je govoriti o napretku i rješenjima – kazala je ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.